
Po uzoru na Varaždin, u Podbrežju je zasađen prvi urbani voćnjak, drugi je dogovoren u sesvetskom Starom Brestju. Pojavila se građanska inicijativa da se takav voćnjak zasadi i na zapuštenoj livadi u središtu jednog jarunskog bloka
Piše: Marina Kelava
“Zašto bismo sadili samo ukrasna stabla, zašto ne bismo imali voćke u gradu”, rekao je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević pri sadnji prvog zagrebačkog urbanog voćnjaka. Polovicom prosinca je u Podbrežju zasađeno 19 jabuka, a kasnije se planira saditi stabla kruške, aronije i ribizle. Voćnjak će održavati volonteri i udruge specijalizirane za urbanu poljoprivredu, a jednom kada ta stabla počnu davati plodove, moći će ih besplatno brati svi građani.
Da postoji interes građana za voćem u gradu pokazale su i već postojeće inicijative koje su zagovarale sadnju društvenih voćnjaka u svojim kvartovima. Tako je Vesna Janković, inspirirana čitanjem o društvenim vrtovima i voćnjacima koji postoje u drugim europskim državama, ali i prvim hrvatskim primjerom iz Varaždina, pokrenula inicijativu da se na području njenog zagrebačkog kvarta zasadi voćnjak. “Umjesto nevoljene, zapuštene livade u središtu bloka imali bismo bujni, mirisni, šareni park-voćnjak. Dakako, tome treba dodati i dostupnost svježeg voća, ali i mogućnost da djeca nauče nešto o uzgoju hrane i prirodnim procesima“, ističe koordinatorica Inicijative za javni voćnjak na Jarunu. Prvi problem s kojim su se susreli inicijatori jarunskog voćnjaka su nesređene vlasničke knjige te inicijativa još čeka dogovor s Gradom o lokaciji.
Sesvećani sade stare sorte jabuka i krušaka
U međuvremenu na drugom kraju grada, u Sesvetama, na inicijativu vijećnika Tomislava Kenjerića Mjesni odbor Staro Brestje usvojio je zaključak o sadnji javnog voćnjaka. “Na livadi koju želimo pretvoriti u voćnjak već rastu dva oraha i tri lipe. Čitao sam o društvenom voćnjaku koji je zasadio Grad Varaždin i o jarunskoj inicijativi, pa sam pomislio, zašto i mi ovdje ne bismo imali jedan. Ta se livada nalazi uz dječje igralište i sportske terene. Zašto roditelji ne bi s djecom nakon igre ubrali voćku direktno sa stabla“, kaže Kenjerić.
Kako je idealno vrijeme za sadnju u jesen, u Novom Brestju planiraju zasaditi voćke sljedeće jeseni, i to stare sorte jabuka i krušaka, grmove kupina i borovnica i slično. Varaždinski voćnjak koji je inspirirao obje zagrebačke inicijative, zasadilo je gradsko komunalno poduzeće Varkom u suradnji s Gradom Varaždinom te ga je prije nešto od više godine dana predalo na upravljanje udruzi Zasadi stablo, ne budi panj!, koja je inače poznata po organizaciji akcija sadnje stabala po cijeloj zemlji.
Varaždinski javni voćnjak (foto: ‘Zasadi stablo, ne budi panj’)
U voćnjaku koji je smješten uz parkiralište varaždinskog groblja, na površini od 6.400 metara kvadratnih zasađeno je 200 stabala krušaka i jabuka, te 90 sadnica malina i kupina. Iako je zasađen kao konvencionalni voćnjak, udruga ga već raznim mjerama transformira u permakulturni.
Kosimo li rjeđe, doselit će se gušteri, žabe, ježevi
“Posljednjih desetljeća upali smo u obrazac upravljanja našim privatnim i javnim površinama poput zelenih površina za golf“, kaže predsjednica udruge Mateja Angelina Kramar. Kramar i drugi članovi udruge žele da u voćnjaku obitava višegodišnje cvijeće, a neprevrtanjem tla i rjeđom košnjom osigurat će da ovdje dosele gušteri, žabe, ježevi… Susjedi i građani Varaždina mogu se dolaskom u voćnjak uvjeriti u dobrobiti praksi, a Kramar se nada da će i oni s vremenom slijediti primjer voćnjaka. “Kratko i često pokošena trava ne podržava biološku raznolikost dok duža trava podržava njih bezbroj”, ističe Kramar.
Do ubiranja plodova trebat će još pričekati da stabla dozriju, ali plodove će moći ubirati svi. Želja im je, kako ističe Kramar, da se društveni voćnjaci prošire Hrvatskom kao što je to već uspjelo društvenim vrtovima. Da je to moguće, pokazala je britanska organizacija The Orchard Project koja je u svega 13 godina zasadila i brine o više od 540 društvenih voćnjaka po Engleskoj, Škotskoj i Walesu. “Kako svijest o klimatskoj krizi i gubitku bioraznolikosti raste, ljudi žele učiniti nešto kako bi pomogli. Voćnjaci su sjajan način da se pomogne na praktičan, lokalni način”, zaključuje voditeljica projekta Joanne Hooper.
Foto: Grad Zagreb
(objavljeno 25.8.2023.)