Po ideji gradonačelnika Milana Bandića da se pokraj novozagrebačkog Sopota na desetak hektara napravi tematski park, Društvo arhitekata Zagreba je 2009. na narudžbu Grada Zagreba provelo projektni natječaj za izradu idejnog rješenja, a nakon što su podijeljene nagrade projekt je pao u drugi plan zbog tadašnjih sukoba oko ‘zagrebačkog Manhattana’
Piše: Marina Pavković
Trivijalizacija hrvatskih velikana po kafićima Zagreba, iz podsvijesti vraća sličnu bizarnu ideju, koju je na lokalnim izborima 2009. zagovarao bivši gradonačelnik Milan Bandić. A koju je sam i osmislio – pod nazivom ‘Hrvatska u malom’. Projekt, kojim se na desetak hektara u Novom Zagrebu, iza Sopota, kanilo izgraditi Tematski park s Centrom za posjetitelje i garažom, kao metropolitansko uprizorenje graditeljske baštine i osobitosti hrvatskih regija. Jer, baš je zgodno, mislio si je bivši gradonačelnik, da putnik namjernik u Zagrebu na jednom mjestu vidi sve što Hrvatska ima. Pa ne mora nikuda dalje. Niti do centra Zagreba, jer je zamišljeno bilo da Zagreb, gle čuda, u tematskom parku predstavlja mini verzija Trga bana Jelačića. Naravno, i konj s Banom bi bio mini verzija za razliku od maxi verzije onih koji su na takvu senzacionalnu ideju došli. Istru bi predstavljao mini Motovun, a Primorsko-goransku županiju ornitološki rezervat Beli s Cresa. I tako dalje.
A kako je bivši gradonačelnik bio faraonski uvjeren u svoje prosvjetiteljstvo i nepogrešiv kulturni instinkt, tako je i 2019. Društvo arhitekata Zagreba (DAZ) na narudžbu grada Zagreba proveo Projektni natječaj za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističko-krajobraznog rješenja Tematskog parka Hrvatska u malom, pokušavši spasiti što se spasiti dade. Natječaj, na koji su se javila samo tri natjecatelja, završen je bez pobjednika. Srećom, baš te godine se rasplamsala borba struke i aktivista protiv takozvanog ‘zagrebačkog Manhattana’, pa je gradonačelnik imao preča posla od daljenjeg razvoja nacionalnog kičeraja. Javni novac, tri i pol milijuna kuna koliko je natječaj s nagradama koštao, nestao je u bespućima tadašnje zagrebačke zbilje.
Iz opreza da se projekt komu od današnjih glavešina ne svidi pa mu dođe milo da ga oživi, a s obzirom na to da se iza instalacije Fausta Vrančića među pivopije može svašta očekivati, na revival ideje Hrvatske u malom, a ‘Kiča u velikom’ također valja tri puta pljucnuti u stranu – ne ponovilo se. Prostorno brendiranje Zagreba prvenstveno treba osloniti na zagrebačke prepoznajnice i adute, a hrvatske značajke prepustiti spoznaji na njihovim originalnim lokacijama. Premala smo zemlja da bi udaljenost s jednog kraja zemlje na drugi, koju se vozilom može prijeći za desetak sati, bila prepreka za upoznavanje i brendiranje Hrvatske u velikom. In citu, naravno.
Foto: Grad Zagreb
(objavljeno: 27.11.2022.)
Autorica teksta je ekonomistica i doktorica arhitekture. Stručno se i znanstveno bavi urbanim razvojem i prostornim brandingom. Pod egidom ‘Svih nas se tiče’ razmatra hrvatski prostor i ljude koji na njemu žive, kao dva resursa ključna za razvoj društva.
