Povjerenik za informiranje Zoran Pičuljan kroz zakonske izmjene traži pravo da sam može novčano kažnjavati likove poput načelnika općine Čeminac Zlatka Pinjuha i Bandićevog direktora tvrtke VIO Marina Galijota, protiv kojih je morao pokrenuti ukupno 14 prekršajnih postupaka zbog nedostavljanja informacija
Povjerenik za informiranje Zoran Pičuljan najavio je da će, po uzoru na poreznu upravu Ministarstva financija, na stranicama Ureda povjerenika početi objavljivati popis svih onih od postojećih 5845 tijela javne vlasti koja ne postupaju po aktima povjerenika, objavio je Jutarnji list.
Pičuljan se također založio za promjene Zakona o pravu na pristup informacijama(ZPPI), po kojem bi ubuduće i on mogao izricati novčane kazne svakoj odgovornoj osobi u tijelu javne vlasti koja građanima ne žele davati tražene informacije. Naime, prema sadašnjem Zakonu povjerenik ne može sam kazniti one čelnike javne vlasti koji odbiju provesti njegovo rješenje da dostave informacije građanima, već ih mora tužiti upravnom sudu, pa mnogi postupci otiđu u zastaru.
Najčešći kršitelji prava građana na pristup informacijama su čelnici lokalnih vlasti, načelnici i gradonačelnici, koje su prekršajni sudovi dosad desecima presuda novčano kažnjavali zbog kršenja prava građana na pristup informacijama. Kao najgore primjere novinarka Slavica Lukić navodi Zlatka Pinjuha, HDZ-ov načelnika baranjske općine Čeminac, protiv njega je povjerenik pokrenuo čak osam prekršajnih postupaka. Drugoplasirani je Marin Galijot, donedavni direktor zagrebačke komunalne tvrtke Vodoopskrba i odvodnja (VIO), protiv kojeg je Pičuljan od 2018. pokrenuo šest prekršajnih postupaka zbog sustavnog kršenja prava građana na pristup informacijama i ignoriranja njegovih naloga.
Galijota je samo lani Općinski prekršajni sud Novi Zagreb dvaput osudio na novčane kazne jer se oglušio na nalog povjerenika za informiranje da građanima dostavi informacije koje su tražili. Presudom iz listopada 2021., osuđen je na 5000 kuna kazne jer Hrvoju Šimiću, ni nakon što mu je to naložio povjerenik za informiranje, nije dostavio tražene informacije o iznosima koje je ta tvrtka isplatila medijima. Drugom presudom, iz prosinca 2021., Galijot je kažnjen s još 5000 kuna jer ni nakon Pičuljanovog naloga nije redatelju Dariju Juričanu dao tražene podatke o tome s koliko je novca (i zbog čega) VIO na privatnom sveučilištu Vern stipendirao Vanju Gluščevića, partnera Ana-Marije Bandić, kćeri tadašnjeg gradonačelnika Milana Bandića koji je Galijota nazivao “najbolji direktorom Vodoopskrbe i odvodnje kojeg je Zagreb ikada imao”.
“I Šimić i Juričan žalili su se povjereniku za informiranje, Zoranu Pičuljanu, a on je naložio tvrtki VIO da im dostavi informacije koje su tražili. Međutim, i nakon više upućenih požurnica ta je tvrtka povjerenikov nalog ignorirala, pa je Pičuljan protiv njenog direktora Marina Galijota kao odgovorne osobe u tijelu javne vlasti pokrenuo prekršajne postupke”, navodi se u tekstu.
U tri od spomenutih šest slučajeva Galijot je oslobođen, a jedan slučaj još traje. U svakom od tih slučajeva Galijot je svaljivao odgovornost na službenicu za informiranje tvrtke VIO Anu Glavan, a koja je svaki put iznova svjedočila jednako – da je podatke koje su građani tražili nakon naloga povjerenika za informiranje prikupila i pripremila, ali da za njihovo slanje nije dobila suglasnost direktora Galijota. Sve su te presude još uvijek nepravomoćne, a konačni će pravorijek dati Visoki prekršajni sud.
sp
(objavljeno 25.1.2022.)
