Na temelju svjedočanstva Bandićevog čovjeka od povjerenja Dragutina Ferenčaka iznesenog u Nacionalu uputili smo upite nadležnim institucijama o tome znaju li da je Zaba spriječila udovicu nekadašnjeg gradonačelnika da položi 800.000 kuna, navodeći kao razlog odbijanja da se ‘radi o opranom novcu’.
Piše: Saša Paparella
Zagrepčanin Dragutin Ferenčak, bliski suradnik pokojnog Milana Bandića s javnosti je ovih dana kroz intervju za tjednik Nacional podijelio niz intrigantnih detalja o poslovima bivšeg gradonačelnika i njegove obitelji, o kojoj Ferenčak i dalje skrbi. Ispričao je tako i da je bio u pratnji Vesne Bandić kad je prije tri tjedna pokušavala na svoj račun u Zagrebačkoj banci položiti 800.000 kuna. U poslovnici u Harambašićevoj tada su joj rekli “kako se radi o opranom novcu i kako ga ne mogu primiti”, da bi Vesna Bandić potom taj novac razdvojila u dvaput po 400.000 kuna i uredno ga položila na račun u drugoj banci, RBA.
Zaba ne odgovara na upit, RBA bez komentara
Komentar smo potražili u obje spomenute banke. Iz Zagrebačke banke nismo dobili odgovor, no stigao nam je iz RBA, gdje je novac Vesne Bandić bio prihvaćen.”Nismo u mogućnosti komentirati one podatke koji su zaštićeni bankarskom tajnom. Također, želimo naglasiti kako RBA postupa potpuno u skladu sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te ima uspostavljene procese kojima je svrha upravljanja ovim rizikom, što između ostalog uključuje aktivnosti monitoriranja i prijavljivanja”, rečeno nam je u RBA.
Upit smo uputili i Uredu za sprječavanje pranja novca Ministarstva financija. Zanimalo nas je jesu li dobili bilo kakvu prijavu za pranje novca od strane Zabe, a ako da – što se poduzeli? Odnosno, ako prijave dosad nije bilo, što namjeravaju poduzeti nakon Ferenčakove izjave?
“Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Zakon) propisuje mjere, radnje i postupke koje banke i drugi obveznici poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma. U odredbama članaka 81. i 82. Zakona, Hrvatska narodna banka je određena kao nadležno nadzorno tijelo koje provodi nadzor nad bankama i drugim kreditnim institucijama u pogledu primjene Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, slijedom čega molimo da se za odgovore na pitanja u svezi postupanja banaka navedenih u Vašem upitu obratite Hrvatskoj narodnoj banci”, rečeno nam je u Uredu.
“Nastavno na dio upita koji se odnosi na postupanje Ureda za sprječavanje pranja novca, ističemo da je Ured sukladno odredbama Zakona te međunarodnim standardima, hrvatska financijsko-obavještajna jedinica. Primarna funkcija Ureda je preventivno djelovanje u cilju sprječavanja korištenja financijskog sustava RH za pranje novca i financiranje terorizma, odnosno zaprimanje i analiza informacija, podataka i dokumentacije koju mu obveznici (banke i dr.), nadležna državna tijela i inozemne financijsko-obavještajne jedinice dostave u vezi sa sumnjom na pranje novca, povezano predikatno kazneno djelo ili financiranje terorizma.
Nakon analitičko-obavještajne obrade zaprimljenih sumnjivih transakcija, kada u individualnom slučaju u vezi s transakcijom, određenom osobom ili sredstvima postoje razlozi za sumnju na pranje novca i s time povezana predikatna kaznena djela i/ili financiranje terorizma u zemlji i/ili inozemstvu, Ured slučajeve dostavlja nadležnim državnim tijelima na daljnje postupanje (provođenje izvida, kriminalističkih obrada, financijskih istraga) u cilju pokretanja kaznenog postupka za kazneno djelo pranje novca, povezano predikatno kazneno djelo ili kazneno djelo financiranje terorizma.
U svom postupanju Ured pribavlja bankovne, osobne i obavještajne podatke iz zemlje i inozemstva te se isti označavaju kao klasificirani podaci za koje je utvrđen i odgovarajući stupanj tajnosti. S obzirom na karakter tajnosti tih podataka, postupci koje provodi Ured temeljem Zakona su tajni. Ured stoga nije ovlašten o prikupljenim podacima, informacijama i dokumentaciji, niti o postupanju na temelju Zakona obavijestiti osobe na koje se podaci, informacije i dokumentacija ili postupak odnose ili treće osobe (članak 143. Zakona).
Banke moraju izvijestiti Ured o gotovinskim transakcijama iznad 200.000 kuna
Na naše pitanje o tome je li HNB obaviještena o suspektnim transakcijama Bandićevih stigao nam je odgovor iz Sektora komunikacija središnje banke. “Banke su obveznici provođenja mjera, radnji i postupaka propisanih Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. U skladu sa Zakonom, banke su dužne obavijestiti Ministarstvo financija – Ured za sprječavanje pranja novca o svakoj transakciji koja se provodi u gotovini u vrijednosti od 200.000 kn i većoj te o svakoj sumnjivoj transakciji (provedenoj ili neprovedenoj) bez obzira na njezinu vrijednost i način obavljanja odnosno sumnjivim sredstvima bez obzira na njihov iznos. Sukladno navedenom ističemo da Hrvatska narodna banka ne zaprima obavijesti o pojedinim transakcijama provedenim u bankama. Na web stranici Ureda dostupne su detaljnije informacije o radu Ureda koji obavlja analitičku obradu zaprimljenih obavijesti o sumnjivim transakcijama te u slučaju potvrđene sumnje informira dalje tijela istrage. Ured objavljuje godišnja izvješća o radu, a koja uključuju i statistiku prijava sumnjivih transakcija koje su dostavile banke. Međutim, sukladno Zakonu, svi podaci koje Ured za sprječavanje pranja novca zaprimi od obveznika podliježu propisima koji uređuju zaštitu tajnosti podataka”.
Na naše pitanje hoće li HNB nešto poduzimati nakon objave teksta u Nacionalu, odgovoreno nam je da “u okviru svog djelokruga i nadležnosti HNB provodi nadzor nad primjenom preventivnih mjera i radnji radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma od strane banaka. U okviru nadzora HNB utvrđuje jesu li banke uspostavile odgovarajuće sustave i kontrole kako bi prevenirale korištenje bankovnog sustava za pranje novca. Pri tome u obzir uzima sve dostupne podatke i informacije, pa tako i informacije koje se objave u medijima. Sve informacije u vezi sa supervizijom, odnosno nadzorom banaka HNB je dužan čuvati kao povjerljive te ih ne smije učiniti dostupnim nijednoj drugoj osobi što je propisano člankom 206. Zakona o kreditnim institucijama”.
Foto: Zagreb.hr
(objavljeno 14.4.2022.)
