Umjetno meso je in, a životinjsko postaje premium proizvod?
Nekoliko je načina proizvodnje umjetnog mesa: od biljnih i gljivičnih proteina, producira se in vitro, kroz GMO i kloniranjem životinja
Piše: Zorana Horvat
Industrija mesa više ne može ispuniti očekivanu produkciju s obzirom na očekivano povećanje stanovništva na, kako se očekuje, devet milijardi ljudi do 2050., a od industrije mesa se očekuje da poveća proizvodnju za 50 do 73 posto kako bi se održao per capita potražnja brzorastuće populacije, navoda autori teksta Što je umjetno meso i što to znači za budućnost industrije mesa , objavljenog u Journal of Integrative Agriculture.
Projekcije proizvodnje mesa za 2050. pokazuju da će mesa biti za osam milijardi ljudi, dakle deficit će dosegnuti gotovo 11 posto.
Jasno je da sa sadašnjim resursima mesna industrija, koju na zubu već imaju eko i klimatski aktivisti, mora naći neka nova rješenja.
Procjenjuje se da stoka proizvodi i do 18 posto stakleničkih plinova, uključujući 37 posto svih emisija metana, koje se uglavnom povezuje s preživačima.
Industriji ostaje samo da se ubuduće prebaci na nove tehnologije umjetnog mesa.
Umjetno meso možemo (uvjetno) svrstati u četiri kategorije:
- Biljne supstitucije mesu: biljni (soja, pšenični proteini…) i miko (gljivični) proteini koji se koriste kao alternative mesu (quorn, tofu..)
- Kultivirano meso. Producirano kroz in vitro kulturu tkiva ili stanica (matične stanice, miociti)
- GMO meso
- Meso kloniranih životinja (uvjetno stavljeno kao četvrta kategorija, o kojoj se može diskutirati).
Od svih navedenih, trenutno na tržištu prevladavaju biljne, odnosno mikoproteinske supstitucije mesu. GMO meso, kao i meso kloniranih životinja, dopušteni su za konzumaciju u SAD-u, ali ne i u zemljama EU.
Izgledno je da će uskoro industrija mesa konvencionalno meso početi prodavati kao premium proizvod, što će potrajati sve dok se dostatno ne razviju ostale kategorije umjetnog mesa.
U kolovozu 2013. profesor Mark Post s maastrichtskog sveučilišta napravio je prvi svjetski hamburger iz kultiviranog mesa. Projekt je bio financiran s 250.000 eura donacijom Sergeya Brina, suosnivača Googlea. Mark Post sa svojim startupom Mosa meat procjenjuje da bi cijena njihovog burgera mogla biti devet eura, (68 kn), što je nekoliko puta više od cijene konvencionalnog burgera, koji je pak žestoko sufinanciran preko hrane za goveda i stočarstva.
Izračunato je da, pod specifičnim uvjetima produkcije kultivirano meso može smanjiti potrošnju energije za 40 posto, vode za 90 posto, smanjenje površine korištenja zemljišta za 99 posto.
Za sada prevagu na tržištu odnose biljne supstitucije mesu, iako kultivirano meso razvijaju četiri velika startupa: Biotech foods (Španjolska), Mosa Meat (Nizozemska), Higher Steak (Velika Britanija) i Aleph farms (Izrael).
Tržište je izuzetno zanimljivo i vibrantno, pa je tako u srpnju 2021. najveći svjetski izvoznik piletine brazilski BRF SA uložio 2,5 milijuna dolara u izraelski Aleph farms.
Na hrvatskom tržištu mogu se naći biljni burgeri s prosječnom cijenom od 25 kuna za 200 grama ‘mesa’.
Foto: Mosa-meat
(objavljeno 30.12.2021.)
