“U Zagrebu se više ne grade nova naselja pa da imamo ulicu za imenovanje, a preimenovanja ne dolaze u obzir – ostaju nam samo zelene površine i parkovi”, rekla je Rada Borić
Piše i snimio: Miroslav Edvin Habek
Hrvatsko-ukrajinsko društvo službeno je zagrebačkoj gradskoj vlasti uputilo prijedlog da se”jedna od primjerenih ulica u Zagrebu” imenuje ulicom ukrajinskoga grada Mariupolja, ali i prijedlog zagrebačkoj Filharmoniji da “utihne”, ruske skladatelje “dok ne prestane genocid Ruske federacije nad ukrajinskim narodom, te zvjerstva i zločini protiv čovječnosti”.
Prema dokumentima dostupnima Zagrebi.hr.-u, prijedlog imenovanja ulice s imenom grada Mariupolja bio je upućen Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova zagrebačke gradske skupštine 21. rujna, potpisao ga je predsjednik Hrvatsko-ukrajinskog društva Đuro Vidmarović, a navedeni odbor ga je zaprimio, ali još nije uvrstio na dnevni red.
“Zbog ruske agresije protiv Ukrajine svjedocima smo uništavanja ukrajinskih gradova i sela te njihove infrastrukture, a ukrajinski grad Mariupolj postao je simbol strahota kroz koje trenutno prolaze Ukrajina i ukrajinski narod. Današnji Mariupolj, skoro uništen ali nepokoren, postao je simbol patnje, stradanja i otpora ruskoj agresiji protiv Ukrajine, kao što je hrvatski Vukovar postao simbolom Hrvatske tijekom Domovinskog rata”, ističe se u dopisu.
Bosanska ulica i dalje će se tako zvati
Navode i kako se, u ovom prijelomnom trenutku za ukrajinski narod i Ukrajinu, obraćaju sa zamolbom da se jedna od primjerenih ulica u Zagrebu imenuje ulicom Mariupolja. To bi bio simboličan moralni čin pijeteta, počasti i poštovanja prema tisućama žrtava, znak podrške i solidarnosti s ukrajinskim narodom koji brani svoju neovisnost i slobodu Europe u ratu započetom Putinovom Rusijom”, ističe se u dopisu.
Predsjednik Hrvatsko-ukrajinskog društva Đuro Vidmarović potvrdio je da je taj prijedlog nastao na inicijativu ukrajinske nacionalne zajednice u Hrvatskoj te da ga je prihvatio i dalje proslijedio upravni odbor Hrvatsko-ukrajinskog društva. Naglasio je i kako je cilj prijedloga izraz solidarnosti s ukrajinskim narodom ocijenivši i da Mariupolj po stradanju podsjeća na Vukovar, te da bi ta paralela došla do izražaja i imenovanjem ulice. Dodao je i kako je teško pitanje koja bi zagrebačka ulica mogla nositi ime Mariupolja.
“Da smo išli na dostojnost, onda bi bila riječ o preimenovanju ulice. Moramo biti oprezni da ne izazovemo neraspoloženje naših ljudi. Dolazi u obzir neka ulica koja ne bi bila slijepo crijevo”, kazao je Vidmarović.
Odbacio je i neke od dosadašnjih ideja preimenovanja zagrebačkih ulica u slavu Ukrajini, primjerice Bosanske ulice u kojoj se nalazi rusko veleposlanstvo. Išli smo na nešto što je realno i etički opravdano. Bilo bi dobro da se može preimenovati neki odvojak ili ulica blizu Ukrajinske ulice ( u Dugavama – op.a) ili kraj Vukovarske. No, bez politikantstva”, zaključio je Vidmarović dodavši i kako još nisu dobili povratne reakcije gradskih vlasti. S druge strane, predsjednica skupštinskog Odbora imenovanje naselja, ulica i trgova potvrdila je da je zaprimljen njihov prijedlog. “Razgovarat ćemo s Hrvatsko-ukrajinskim društvom. No, nažalost, u gradu se više sustavno ne grade naselja pa da imamo ulicu za imenovanje. Ostale su nam zelene površine i parkovi. Razgovarat ćemo i vidjeti što je moguće napraviti. Preimenovanje, nažalost, ne dolazi u obzir”, kazala je Rada Borić. Ocijenila je i kako je sporno preimenovati neku ulicu dodajući i da to znači da svi građani u toj ulici moraju o svom trošku mijenjati osobne iskaznice, a osim toga, dokumente i
podatke u registrima moraju mijenjati i sva tamo registrirana poduzeća.
Molba filharmoniji da ne vraća Ruse na repertoar “dok ne prestane genocid nad ukrajinskim narodom”
No, osim za imenovanja ulice, na inicijativu ukrajinske nacionalne zajednice u Hrvatskoj poslan je i prijedlog zagrebačkoj Filharmoniji i v.d. ravnatelju Mirku Bochu da “utihne” ruske skladatelje.
“Nakon agresije Ruske Federacije na Ukrajinu 24. veljače 2022. Hrvatska je osudila napad na Ukrajinu i solidarizirala se s ukrajinskim narodom te pružila svekoliku podršku i pomoć ukrajinskom narodu i Ukrajini. Zagrebačka filharmonija je odmah podigla glas protiv agresije na Ukrajinu i solidarizirala se s ukrajinskim narodom otkazavši niz koncerata i skladbi Čajkovskog, prilagodivši svoj program aktualnoj situaciji. Zagrebačka filharmonija tada je poručila da je protiv ruske agresije”, navodi se u dopisu i predlaže sljedeće: “Potaknuti informacijom da bi se na repertoaru Zagrebačke filharmonije ponovno mogle naći skladbe Petra Iljiča Čajkovskog i drugih ruskih skladatelja, molimo vas da izuzetan doprinos ruskih skladatelja svjetskoj baštini utihne dok ne prestane genocid Ruske federacije nad ukrajinskim narodom, te zvjerstva i zločini protiv čovječnosti. Molimo Vas, gospodine Boch, da ne dozvolite promicateljima agresije na Ukrajinu i ukrajinski narod da umanje slavnu i bogatu prošlost Zagrebačke filharmonije”, zaključuje se u dopisu.
Vidmarović, pak, govori da ta inicijativa inzistira na privremenom “utihnuću” ruske kulture. “Nije ovdje riječ o animozitetu prema ruskoj kulturi, nego da se to zaustavi bar dok ratne operacije traju. Onda počinjemo drugu priču”, zaključio je Vidmarović. Odgovor od Filharmonije još nije stigao.
(objavljeno 21.10.22.)
