Beogradska sutkinja Dušanka Đorđević i njen suprug, odvjetnik Aleksandar Đorđević, tužili su dvoje novinara KRIK-a zbog iznesenih činjenica o njihovim nekretninama, iako su one već bile javno dostupne. Za Stevana Dojčinovića i Bojanu Pavlović traže 10 mjeseci zatvora i zabranu rada na dvije godine
Sutkinja beogradskog Apelacijskog suda Dušanka Đorđević, koja je bila u vijeću koje je oslobodilo optužene čelnike DB-a (Državna bezbednost) za ubojstvo novinara Slavka Ćuruvije, i njen suprug odvjetnik Aleksandar Đorđević, visoki dužnosnik DB-a iz devedesetih godina, traže zatvor za dvoje novinara Mreže za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK). U krivičnom postupku traže 10 mjeseci zatvora i zabranu rada na dvije godine za novinarku Bojanu Pavlović i urednika KRIK-a Stevana Dojčinovića zbog navodne nedozvoljene obrade osobnih podataka, iako ne spore da se u bazi sudaca koju je objavila ova istraživačka mreža nalaze javno dostupni podaci iz katastra o nekretninama koje supružnici Đorđević posjeduju. U toj je bazi za sutkinju Đorđević, osim nabrojanih nekretnina (bez navedenih adresa), nalazi se i također javno dostupni podatak u kojim postupcima je sudila.
Pozvala se na lažni dokaz
Sutkinja Đorđević koja je zadužena za organizirani kriminal i korupciju u Apelacijskom sudu u ovom postupku je preko odvjetnika predložila dokaz za koji je ranije utvrđeno da je laž, podsjeća tjednik Radar. Naime, njen zastupnik je naveo da je Dojčinović „opasna ličnost“ i kao dokaz priložio tekst iz Informera koji je baš zbog tog pamfleta izgubio pravomoćno sudski spor od urednika KRIK-a. “Pokušali smo da nađemo primer da se nekada desilo, ne samo u Srbiji nego i u europskim državama, da je neki sudac tražio za novinara zatvorske kazne, ali nismo uspjeli”, kažu novinari Radara.
Sutkinja je na prvom ročištu 13. lipnja kao prijedlog za ‘pomirenje’ predložila da se KRIK ispriča, izbriše podatke koji su inače javno dostupni i nikada više ne spominje nju, koja je dužnosnik i predstavnik sudske vlasti, kao i njenog supruga koji kao odvjetnik postupa u javnim suđenjima. Inače, za bazu podataka imovine i postupaka sudaca, gdje je obrađen 51 sudac, KRIK je dobio međunarodne nagrade za novinarstvo, a takve baze postoje u mnogim europskim državama.
KRIK je nevladina udruga osnovana radi unaprjeđenja istraživačkog novinarstva u Srbiji. Udrugu je osnovao tim novinara koji se već godinama bavi razotkrivanjem kriminala i korupcije i koji su višestruko nagrađivani za svoj rad. KRIK je dio međunarodne novinarske mreže Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP), koju čine neprofitni istraživački centri i nezavisni mediji iz dvadesetak zemalja svijeta. “Naš cilj je da pomognemo čitaocima da bolje razumiju na koji način kriminal i korupcija utječu na njihove živote”, navodi se na sajtu KRIK-a, gdje se uz detaljne istraživačke priče nalazi i opsežna baza dokumenata. Između ostalih, tu su izvješća o ljudima od povjerenja srpskog predsjednika Aleksandra Vučića: o imovini Aleksandra Vulina, te o firmama Siniše Malog. Objavljen je i dosje o rušenju u Savamali zbog izgradnje ‘Beograda na vodi’, kao i baza podataka o imovini sudaca i političara, te baza kriminalnih ubojstava te dosje ‘Šefovi podzemlja – tko je tko u ratu klanova’. KRIK se posebno istaknuo tekstovima o šverceru kokaina Darku Šariću.
SLAPP maltretiranje – KRIK ima 16 parničnih postupaka
U odvojenom parničnom postupku supružnici Đorđević traže odštetu od 6.500 eura, a nudili su ‘pomirenje’ u krivičnom postupku ne navodeći da bi odustali od parničnog.
“Osim parničnih takozvanih SLAPP suđenja, KRIK je sada izložen i nastranoj novotariji SLAPP kaznenom postupku. Kazneni postupci, također, kao i parnični, novčano iscrpljuju redakcije, a donose i vremensko iscrpljivanje, jer je za razliku od parnice obveza okrivljenih da budu prisutni na svakom zakazanom ročištu. Uz to u kaznenom postupku prijeti i daleko ozbiljnija kazna. Ovaj kazneni i parnični postupak protiv jedne od najnagrađivanijih redakcija u Srbiji može biti i dio organiziranog progona, jer KRIK trenutno ima čak 16 parničnih postupaka, od čega su dva pred Vrhovnim sudom, gdje KRIK traži reviziju za osuđujuće presude”, navode u Radaru.
“Sudska praksa je posljednjih godina promijenjena i postala je obeshrabrujuća za profesionalne novinare. Tako je KRIK izgubio prvostupanjsko postupak od sadašnjeg ministra obrane Bratislava Gašića, koji ih je tužio zbog prenošenja činjenice sa suđenja grupi Zorana Jotića Jotke. Naime, na suđenju je kao dokaz izveden presretnuti zvučni razgovor optuženih, gdje govore da Jotić nema koga da se plaši, pa sugovornik doslovno kaže: ‘Pa Bratislav Gašić je kod njega na kazanu’. Srbija je tako postala zemlja u kojoj se ne samo sudi zbog činjenica, već možete biti i osuđeni zbog iznošenja činjenica”, upozoravaju novinari Radara.
Foto: Medija centar
(objavljeno 6.10.2024.)
