Oko 40 posto nadgrobnih lampiona sastoji se od plastike, koja nakon odlaganja zagađuje tlo i podzemne vode, rekao je gradski zastupnik Renato Petek, pozvavši dužnosnike da prilikom službene posjete grobljima i spomenicima daju primjer građanima koristeći voštane svijeće
Brojke oko zagađenja plastikom tijekom Svi svetih u Hrvatskoj su zastrašujuće! Količina od oko 35 milijuna plastičnih svijeća i lampiona, koliko ih se godišnje koristi na grobljima, Hrvatsku po broju stanovnika svrstava u sam vrh zemalja EU po toj vrsti zagađenja. Na grobljima u RH stvaramo oko 20.000 tona plastičnog otpada godišnje, od čega polovica nastaje tijekom mjeseca studenog, upozorio je gradski zastupnik Renato Petek na društvenim mrežama.
“Pažljivim planiranjem odlaska na groblje tijekom blagdana Svih svetih, svatko od nas može sudjelovati u rješavanju velikog ekološkog problema koji nastaje s gomilanjem plastičnih lampiona i cvijeća. Uzmite prirodne, voštane svijeće, napravite ‘lampione’ doma, od staklenih teglica sa starim poklopcem uz lampiona, ili iskoristite limenke, ukrasite ih prirodnim materijalima, a umjesto umjetnog ili rezanog cvijeća koristite ono u teglama, trajne biljke i sadnice koje će dulje ukrašavati grobove naših najmilijih”, poručio je Petek građanima.
Gostujući nedavno na N1 televiziji, podsjetio je da je zbrinjavanje takvog otpada značajan izdatak za gradski proračun. “Lokalna samouprava se mora pobrinuti za otpad s groblja, bez obzira radi li se o svijećama ili vijencima. Došlo je do pozitivnog pomaka na našim grobljima u Zagrebu, gdje vrijedni radnici čak ručno odvajaju zeleni dio od metala i plastike pa se to može razvrstati. No često jedinice lokalne samouprave nemaju kapacitete”, rekao je Petek.
Nadležno Ministarstvo i Fond za zaštitu mora se pobrinuti za bolju regulativu oko otpada od nadgrobnih lampiona. Država bi morala uvesti i stimulaciju za ekološke prihvatljivije varijante lampiona, uključivo i one električne (i oni zahtijevaju zbrinjavanje opasnog otpada, baterija), a za svu plastiku povećati trošak zbrinjavanja kod proizvođača, naveo je Petek.
Gravimetrijskom analizom utvrđeno je da se otpadni nadgrobni lampioni sastoje od 52,3 posto parafina, 40,5 posto polimera (kućišta), 4,3 posto metala (poklopci) i 2,3 posto baterija. Takav se otpad vrlo teško zbrinjava jer se plastična omotnica mora ručno odvojiti od parafina da bi se mogla koristiti oba materijala.
Plastika od lampiona zagađena parafinom dijelom završava i na odlagalištima što dovodi do zagađenja tla, podzemnih voda i živućih organizama, uključujući i ljude. Recikliranje otpadnih svijeća ekološki je i financijski zahtjevno zbog složenih materijala od plastike, a odvojene otpadne grobne svijeće mogu biti korisna sirovina. Prevencija i smanjenje količine otpada zahtijeva promjenu razmišljanja i navika. Priprema svijeća i cvijeća može biti i zabavna za cijelu obitelj, edukativna je, a može rezultirati i smanjenjem troškova. Kupnjom pak gotovih proizvoda koji se mogu višekratno koristiti, bez nepotrebne ili povratne ambalaže, dugoročno se može i uštedjeti. Državni i gradski dužnosnici prilikom službenih posjeta grobljima i spomenicima u sljedećim danima moraju pokažu primjerom, neka ne donose plastične lampione, poručio je Petek.
sp
(objavljeno 2.11.2022.)
Snimio: Saša Paparella
