Pojedini suci ne žele priznati kako njihova profesija sa sobom nosi neka ograničenja pa o svojim izvansudskim i honorarnim aktivnostima ne informiraju predsjednike sudova, prokomentirao je rezultate ankete provedene među sucima predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, koji izmjenama propisa i Etičkog kodeksa nastoji ograničiti rad sudaca izvan sudnice, ali i povećati njihov ugled u javnosti. Predlaže održavanje okruglog stola, na koji su pozvani i predstavnici novinarske struke, izložene tužbama dijela sudačke zajednice
Piše: Saša Paparella
Nakon što je u veljači 2022. svim županijskim i visokim sudovima uputio dopis kojim je zatražio od sudaca podatke o njihovim izvansudskim aktivnostima, odnosno o honorarnim poslovima koje obavljaju uz svoj redovni sudački posao, predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić uputio je sada novi dopis, u kojem je prokomentirao dobivene rezultate.
‘Predsjednik suda je obični statist’
“Pojedini suci ne žele priznati kako sudačka profesija ipak sa sobom nosi neka ograničenja, a u pojedinim slučajevima predsjednici sudova potpuno su zaobiđeni. Odnos pred suda i sudaca sveo se na odnos mačke i miša, što je vrlo loše za normalno funkcioniranje suda”, upozorava Dobronić. Sa zadovoljstvom je primijetio da je većina anketiranih sudaca dala odgovore na postavljena pitanja, što mu je omogućilo dobar uvid u stanje stvari.
Dobronić u ostatku opsežnog dopisa (na 13 stranica) navodi kako na odgovore oko 80 posto sudaca nema komentar, pa se pozabavio s preostalih 20 posto, jer “koji put dojam je bitan, pogotovo uzevši u obzir trend gubitka autoriteta sudbene vlati koji traje već dulje vrijeme. Autoritet sudova bio bi puno bolji kad bi se pitanjima iz ankete ubuduće posvetilo više pažnje. Ni predsjednici sudova ne znaju točno što im suci rade mimo redovnog sudačkog posla. Predsjednik jednog visokog suda iskreno kaže da ne vodi evidenciju koji suci sudjeluju kao predavači i na kojim predavanjima. Predsjednik suda je obični statist, dok mu suci slobodno ‘lete’ po predavanjima, a nema nikakvih neposrednih saznanja o iznosima honorara koje ostvaruju…Javnost može biti umirena i time što su mnogi suci besprijekorni, tj. ne gomilaju ni funkcije niti aktivnosti niti honorare, dakle jedna manjina sudaca, bilo zbog osobnog interesa ili stoga što doista ne razumije položaj suca u okviru sudbene vlasti, svojim postupcima nanosi štetu”, navodi Dobronić u svom dopisu.
‘Rodbinska povezanost pravosudnih krugova ruši autoritet sudova’
Uz sudjelovanje u arbitražama i predavanjima, jedno se pitanje ticalo i rodbine sudaca zaposlenoj u pravosuđu. Dobronić navodi da bi “sudstvo kao javna služba par excellence trebalo biti pod jednakim uvjetima otvoreno za sve…Rodbinske povezanosti ima dosta i to ne toliko zapošljavanjem srodnika unutar istog suda, nego češće na nekom drugom sudu ili time što su članovi uže rodbine sudaca odvjetnici ili javni bilježnici, vještaci, stečajni upravitelji. Sve to može kod javnosti stvoriti dojam o stvaranju povezanih pravosudnih krugova, što utječe na autoritet sudova i sudaca”, upozorava Dobronić.
Nadalje, u anketi je postavljeno i pitanje jesu li anketirani suci podnijeli tužbu protiv novinara ili nakladnika. “Svaka tužba koju sudac podnese protiv medija nije samo njegova osobna stvar jer je povod tome uvijek djelovanje suca u službenom svojstvu, a ono se uvijek tiče i suda. Taj se problem godinama provlači kroz medije i tu nije vidljiv bilo kakav napredak”, navodi Dobronić. Zato je svoj dopis, uz Državno sudbeno vijeće (DSV), Udrugu hrvatskih sudaca, Ministarstvu pravosuđa i uprave i još nekih, Dobronić poslao i Hrvatskom novinarskom društvu (HND). “Suci moraju biti svjesni da se situacija u kojoj je jedan od njih tužitelj a drugi usvaja tužbu u javnosti prikazuje kao svojevrsna osveta sudaca, te izraz njihove kolegijalnosti, usluge ili nezamjeranja”, navodi predsjednik Visokog suda koji je sve zainteresirane strane, pa tako i novinare, pozvao na okrugli stol o sudbenoj vlasti i njezinoj percepciji u javnosti.
Foto: screenshot N1/Zagrebi
(objavljeno 8.4.2022.)
