Nakon učestalih poziva građana putem Zelenog telefona, splitska udruga Sunce, Zelena Istra i WWF Adria pokrenuli su online kampanju Stop nasipavanju, pokušavajući zaustaviti trend stvaranja umjetnih plaža koje izdrže samo jednu godinu, a trajno uništavaju morski okoliš
sp
Svakog proljeća bageri pripremaju obalu za još jednu turističku sezonu. Ruju se škrape, kamioni istresaju zemlju i kamenje u plićak, miješa se beton i betonizira svaki kamenčić. Proteklih pet godina preko Zelenog telefona zaprimljeno je više od 350 prijava o devastaciji obale. Upravo iz tog razloga, u svibnju 2022. udruge Sunce, Zelena Istra i WWF Adria pokrenuli su online kampanju Stop nasipavanju, kojoj je cilj osvijestiti javnost o tim problemima ali i rješenjima koja zagovaraju organizacije civilnog društva u svrhu zaštite morskog okoliša. Također, kampanjom se želi ojačati pozitivna percepcija javnosti o ulozi okolišnih organizacija civilnog društva u donošenju i kreiranju politika i akata koji se odnose na upravljanje morskim okolišem, vođene načelima zaštite okoliša.
Ad hoc nasute plaže traju samo do zime
Prosječna je duljina obale hrvatskih plaža oko 370 metara, što ih uvrštava među najkraće plaže na svijetu, navodi se na web stranici udruge Sunce. Stoga se priobalne općine i gradovi odlučuju na stvaranje sve većeg broja novih plaža ili na proširenje kapaciteta postojećih, kako bi, prema vlastitoj procjeni, zadovoljile potrebe rastućeg broja turista. U nedostatku novca za izvedbu cjelovitog projekta gradnje plaže, jedinice lokalne samouprave redovito se odlučuju za naizgled jeftiniju praksu ad hoc nasipanjem plaža. Bez elemenata koji bi osigurali stabilnost i otpornost na utjecaj valova, tako formirane plaže u najboljem slučaju traju jednu ljetnu sezonu, a potom ih zimske oluje odnesu.
“Kad bi vidjeli kamion koji na škrape i u more ispusti cijelu silinu zemlje i kamenja pretpostavljali smo da je došlo do štete u okolišu, no nismo znali što se točno događa pod morem i zašto je to pogrešno. U okviru projekta Sačuvajmo Ekosustave Jadranskog mora Aktivnim Sudjelovanjem -SEAS upustili smo se u istraživanje utjecaja nasipavanja obale i dohranjivanja plaža na morske pridnene zajednice pod palicom stručnjakinje Silvije Kipson. Njen rad pruža nam prozor u podmorje i navodi primjere kako korištenje neadekvatnog materijala za nasipavanje plaže dovodi do različitih promjena biogeokemije okoliša koji time prestaje biti pogodno stanište za dotadašnje organizme”, naglašava Ivana Krstulović Baković, voditeljica projekta SEAS u udruzi Sunce.
“Računica je jednostavna, neadekvatno ad hoc nasipavanje može prouzročiti značajnu ekološku i ekonomsku štetu. Neodrživost takvih zahvata i posljedice koje nasuti materijali ostavljaju na okoliš upravo su ono na što ova kampanja upozorava”, kaže Irena Burba, predsjednica udruge Zelena Istra.
Mnoge se bespravne radnje naknadno legaliziraju
Veliki je problem i nedostatak inspekcijskih kapaciteta koji dovodi do nesankcioniranja bespravne gradnje i trajnih devastacija prostora. Izrazito je problematično i to što, nakon već izvršenih bespravnih radnji na morskoj obali, rijetko bude naložena mjera povrata u prijašnje stanje. Štoviše, mnogi se postupci ozakone provođenjem postupaka procjene utjecaja na okoliš nakon što je nasipavanje već provedeno.
“Prošle godine dobili smo prijavu zbog nasipavanja obale i mora na Krknjašima kod Drvenika. Iako je komunalno redarstvo provelo određene mjere protiv počinitelja, nasipani materijal ostao je na lokaciji dok ga more nije samo odnijelo. Tako je nasipavanjem obale uništen i morski ekosustav na lokaciji”, objasnila je Hajdi Biuk, pravnica Sunca.Udruga Sunce kontinuirano upozorava kako uređenje obale treba biti vođeno načelima zaštite okoliša, uzimajući u obzir prvenstveno načelo predostrožnosti. To znači da se svaka ljudska aktivnost u okolišu prvo treba, u sklopu zakonom predviđenog postupka i uz sudjelovanje stručnih tijela, procijeniti sigurnom za okoliš.
Ipak, Sunce svjedoči i nekim dobrim primjerima iz prakse kada su nadležna tijela u inspekcijskom postupku svoje ovlasti koristila u svrhu zaštite okoliša, u Seget Vranjicu i Makarskoj.
“Kampanjom pokušavamo javnost osvijestiti da nasipavanja ili sezonske dohrane zasebno ne izgledaju toliko problematično, sve dok ne sagledamo širu sliku i zbrojimo posljedice koje sva ta regularna ‘uređenja’ obale ostavljaju na okoliš na različitim lokacijama diljem Jadrana. Nasipavanjem se često zatrpavaju i livade morskih cvjetnica, što dovodi do njihova odumiranja, posebice ugroženih livada posidonije. Ovim se uništavaju staništa važna za opstanak niza gospodarski značajnih, ali i rijetkih i ugroženih vrsta”, dodala je Pinija Poljaković iz WWF Adria.
(objavljeno 28.6.2022.)
Foto: Udruga Sunce, Split
