Povežite se:
HomePodzemlje & nadzemljePovjerenik za informiranje: Dubrovačke institucije lani su čak 67 puta ignorirale pravo građana na informiranje

Povjerenik za informiranje: Dubrovačke institucije lani su čak 67 puta ignorirale pravo građana na informiranje

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković glavni je borac protiv prava građana na pristup informacijama

 

U svom godišnjem izvješću Saboru RH, Povjerenik za informiranje Zoran Pičuljan navodi da je vodeći, sa 34  žalbe na šutnju uprave, Grad Dubrovnik; Sveučilište u Dubrovniku ima ih 17, a dubrovački Studentski centar 16 žalbi. Dodamo li i Sanitat Dubrovnik d.o.o., tvrtku u gradskom vlasništvu, situacija je još gora. Visoko su plasirani i HBOR, Grad Zagreb, Ministarstvo zdravstva i Državni inspektorat. Lani je zbog nepostupanja po nalogu Povjerenika podneseno devet optužnih prijedloga protiv čelnika tijela javne vlasti

Piše: Miroslav Edvin Habek

Prošle godine podneseno je 18.576 zahtjeva za pristup  informacijama od kojih su tijela javne vlasti gotovo 96 posto riješila u roku, od toga 82 posto pozitivno. Od ukupno 958 žalbi, najviše ih je bilo na šutnju uprave – prednjače gradovi Dubrovnik (34) i Zagreb (22), Ministarstvo zdravstva, Državni inspektorat i Sveučilište u Dubrovniku (17) , tamošnji Studentski centar (16) te  ministarstva – znanosti i obrazovanja (13), financija (11), pravosuđa i uprave te Hrvatski zavod za javno zdravstvo (10).

Najviše zahtjeva za pristup informacijama dobivaju Hrvatske vode, Grad Zagreb i MUP

Izvadak je to, u kratkoj formi ‘brojki i slova’, iz Izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama (ZPPI) koje je Povjerenik za informiranje Zoran Pičuljan krajem ožujka podnio Saboru, a nakon toga predstavio na presici koju, onako usput, nije popratio niti jedan novinar vodećih hrvatskih medija. No, vrijedno je ipak kratko se upoznati s presjekom informacija koje je Povjerenik za informiranje htio predstavio i široj javnosti.

Primjerice, znakovito je da od ukupno 5857 tijela javne vlasti u Hrvatskoj, njih preko 60 posto prošle godine nije zaprimilo niti jedan zahtjev za pristup informacijama, ali nekima od njih korisnici se godinama obraćaju i nekoliko stotina puta, kazao je Pičuljan. Prednjače Hrvatske vode, Grad Zagreb i MUP, ističe se u sažetku izvještaja predstavljenog novinarima.

Od gotovo 19.000 lanjskih zahtjeva za pristup informacijama gotovo je 96 posto riješeno u roku, a većina neriješenih zahtjeva završi u žalbenom postupka. Od, kako je već navedeno, zaprimljenih 958 žalbi – 55,53 posto odnosi na žalbe zbog šutnje uprave, a 43 posto izjavljeno je na rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za pristup ili ponovnu uporabu informacija.

Tijela javne vlasti obično prekrše ZPPI

Pičuljan je zabrinjavajućim ocijenio veliki udio šutnje tijela državne uprave u žalbenim predmetima, ali i prilično visoki postotak nezakonitih rješenja kojima su tijela javne vlasti odbile zahtjeve za pristup informacijama. No, prema zapažanju Povjerenika Pičuljana, zanimljivo je kako tijela državne uprave više pribjegavaju šutnji, a tijela javne vlasti – jedinice lokalne, područne i regionalne samouprave (JLP(R)S) ”češće griješe donošenjem nezakonitih rješenja”.

”U čak 56,7 posto slučajeve tijelo javne vlasti je donijelo rješenje koje nije u skladu s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te je rješenje poništeno”, ističe se u materijalima Ureda povjerenika.

Navodi se i kako analiza tijeka koja najčešće donose nezakonita rješenja pokazuje veliki udio nezakonitih odluka  JLP(R)S (72,11%), agencija, zavoda, fondova i centara – gotovo 68 posto, trgovačkih društava u vlasništvu lokalne samouprave – 61,45 posto, te u državnom vlasništvu – 52,38 posto.

Nezakonito postupa i Sanitat Dubrovnik

”Tijela koja učestalo nezakonito postupaju su Sanitat Dubrovnik, HBOR, Grad Zagreb, Općina Ivankovo, Hrvatska obrtnička komora i Grad Dubrovnik”, navodi se u materijalu koji je Ured Povjerenika za informiranje dostavio novinarima. Trgovačka društva protiv čijih postupanja su najviše izjavljene žalbe u 2021. su Zagrebački holding  (25) i Sanitat Dubrovnik (16).

U slučajevima nepostupanja po nalogu, prošle je godine dijelom riješeno 19 zahtjeva nakon što je bila izdana obavijest o namjeravanom pokretanju prekršajnog postupka – među tim slučajevima su oni vezani uz Vladu i HEP, ali i slučajevi u kojima i niže rangirana tijela javne ”vlasti” – uključivši čak i Dobrovoljno vatrogasno društvo Stankovci. Podneseno je i devet optužnih prijedloga protiv čelnika tijela, a izdani su prekršajni nalozi Hrvatskoj gospodarskoj komori i čelnicima sedam tijela javne vlasti ili lokalne uprave. Među njima su i čelnici Hrvatske komore fizioterapeuta, Grada Obrovca, općina Višnjan, Seged, Milna i Košarkaškog kluba Zadar.

Lani je bilo pokrenuto 112 upravnih sporova na odluke Povjerenika, a od 122 dostavljene presude, u sporovima koji su se vodili i nekoliko godina, Visoki upravni sud u gotovo 96 posto potvrdio je rješenje Povjerenika. No, osim ‘brojki i slova’, Ured povjerenika Pičuljana naveo je i proaktivne mjere kako pravo na pristup informacija učiniti efikasnijim. Prevedeno – predložene su intervencije koje bi mogle pomoći učinkovitijoj primjeni Zakona o pravu na pristup informacijama. Među njima su, a navodimo samo neke, veća odgovornost čelnika za ostvarivanje prava na pristup informacijama u tijelima državne vlasti i lokalne uprave, uvođenje izravnog kažnjavanja tijela koja neizvršavanju naloge Povjerenika, ali i javna objava prekršitelja zakona –  odnosno tijela koja ne postupaju po nalogu Povjerenika.

Šutnja nije zlato, Pičuljan počinje slati inspekcije

Očekivano, osim ‘kaznenih’ mjera, tu su i one koje bi se očekivale u normalnijem društvu. “Proaktivna objava informacija (i bez podnošenja zahtjeva za pristup) trebala bi biti temeljni način ostvarivanja prava na pristup informacijama”, ističu u Uredu povjerenika. Kao zaključak se navodi i da je najviša razina nepravilnosti uočena u objavi informacija za koje očekivano postoji najveći interes građana a to su: popis korisnika donacija, sponzorstava i drugih davanja javnog novca; ishodi natječaja i javnih poziva; osobna imena i kontakt podaci odgovornih čelnika i rukovoditelja tijela javne vlasti ili državne uprave.

Toliko o proaktivnom djelovanju, jer iz Ureda povjerenika svoj su briefing za novinare zaključili najavom inspekcija svakome tko se u državnoj upravi i tijelima javne vlasti drži one narodne – šutnja je zlato. “U budućem razdoblju Povjerenik namjerava naglasak staviti na provedbu ciljanih inspekcijskih nadzora zbog šutnje uprava i učestalog nezakonitog postupanja po zahtjevima”, zaključuju u Uredu povjerenika za informiranje.

Podsjetimo, u svom prethodnom izvješću, za 2020., Povjerenik za informiranje naveo je da je te godine zaprimio čak 1.507 žalbi koje se odnose na rješavanje zahtjeva za pristup informacijama.

Foto: screenshot N1/Zagrebi

(objavljeno 8.4.2022.)