Deset godina nakon osnutka, odlaskom Zorana Pičuljana institut povjerenika za informiranje mogao bi postati još jedna institucija koju je HDZ okljaštrio. Među kandidatima za njegova nasljednika je naime Anita Markić, ravnateljica Uprave za politički sustav i opću upravu u Ministarstvu uprave i pravosuđa. Za nju se tek nakon žalbe Gonga dosadašnjem povjereniku za informiranje (!) saznalo da je jedna od autorica spornog Zakona o izbornim jedinicama, napravljenog po mjeri vladajuće stranke
Piše: Saša Paparella
Teško je opisati važnost instituta Povjerenika za informirane, neovisnog tijela odgovornog za zaštitu Ustavom zajamčenog prava na pristup informacijama iz djelokruga tijela javne vlasti. Otkako je taj institut 2013. uveden, razotkriven je cijeli niz prljavština koje bi – da se pita vlasti – ostale duboko zakopane, mnogi važni novinski tekstovi ne bi bili napisani, a film Gazda vjerojatno ne bi bio snimljen. Ovako, ogluši li se neko tijelo javne vlasti na zahtjev za pristup informacijama, građanin se može obratiti povjereniku za informiranje, koji u slučaju opravdanosti zahtjeva nalaže da zainteresirana strana mora dobiti informaciju. Lani je takvih zahtjeva bilo oko 1500.
Kandidatkinja Bevandić: ‘educirati javne vlasti, osnažiti medije, potaknuti građane’
Prva povjerenica za informiranje bila je Anamarija Musa, koja je stvorila snažnu instituciju. Od 2018. povjerenik je bio Zoran Pičuljan, kojem sada prestaje petogodišnji mandat, a za novi se nije kandidirao, iako je imao na to pravo. Iz njegovog je ureda u ovih pet godina izašao cijeli niz važnih odluka kojima se državnim tijelima nalaže da, temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama (ZPPI), građanima dostave podatke za koji su ih tijela javne vlasti uskratile. Pičuljanov je rad pratio i naš portal – primjerice, kad je izašao s godišnjim izvješćem u kojem se ističe netransparentnost dubrovačkog gradonačelnika Mate Frankovića. Zahvaljujući njegovu uredu saznalo se i koje je odvjetničke urede angažirao Grad Zagreb u eri Milana Bandića, a pisali smo i o tome kako niti odluka Povjerenika za informiranje nije mogla natjerati HBOR da Gongu pošalje podatke o 109,3 milijarde kuna kredita plasiranih od 1992. do kraja 2018.
Pičuljanov bi odlazak sada mogao stvoriti nenadoknadivu štetu. Naime, za poziciju njegovog nasljednika prijavili su se Dubravka Bevandić, Nikola Kristić i Anita Markić. Kandidatkinja Bevandić zamjenica je aktualnog povjerenika i voditeljica Službe za zaštitu prava na pristup informacijama. Predana je poslu, a između ostalog u suradnji s HND-om organizirala je radionice za novinare. Već se jednom, 2018. kandidirala za povjerenicu, no tada je izabran Pičuljan. Govoreći pred saborskim Odborom za Ustav, poslovnik i politički sustav, istaknula je tada kako je “nužno kroz edukaciju povećati svijest čelnika javne vlasti da informacije o trošenju javnog novca trebaju biti javno dostupne. U tom procesu treba osnažiti ulogu medija, ali i potaknuti građane da traže informacije”.
Uz nju, sada se kandidira i Kristić, iskusni novinar i nekadašnji predsjednik hrvatske podružnice, Transparency Internationala. No ime Anite Markić, ravnateljice Uprave za politički sustav i opću upravu u Ministarstvu uprave i pravosuđa, zabrinulo je neke od novinara.
‘Korektivno tijelo ide u ruke pomoćnici iz ministarstva’
“Institucije koje same po sebi služe tome da vam kao vladaru kompliciraju život, recimo povjerenstvo za sukob interesa ili pučko pravobraniteljstvo, institucionalno se oslabe, legislativno okljaštre i financijski isišu sve dok ne svisnu same od sebe. Jedna od takvih institucija na tapet je došla ovog tjedna. Riječ je o instituciji povjerenika za informiranje, uredu koji većini žitelja ove zemlje ne znači ništa, no koja za aktiviste, NGO i novinare ima neprocjenjivu vrijednost. Riječ je o instituciji kojoj ćete se požaliti kad vam državno tijelo, lokalna samouprava ili vladina institucija ne želi pokazati dokument koji vam je važan”, piše u svojoj kolumni novinar Jutarnjeg lista Jurica Pavičić.
“Ta institucija nije bila savršena. Pokatkad su joj prigovarali sporost. No, zbog njenih obvezujućih odluka, javnost je često saznavala ono što su politički pipci ili lokalni šerifi htjeli od nje sakriti. Nebrojene su gradonačelničke odluke, konzervatorski elaborati ili ugovori o nabavi dospjeli pod svjetlo zainteresiranih zato što je povjerenik za informiranje savio javnog tijela ruku i natjerao ga da ih žalitelju pokaže. Povjerenik za informiranje navodno godišnje dobiva impresivnih (ujedno i tužnih) 1500 zahtjeva za informacijom”, nastavlja Pavičić, a onda upozorava.
“Barem je jedan od njih posljednjih mjeseci bio visoko politički užaren. Povjerenstvo je, naime, natjeralo ministra Malenicu da kaže (ili izmisli) tko je doista kreirao novi izborni zakon s novim granicama izbornih jedinica. Kad je postalo jasno da nekog zeca trebaju baciti pred šleper, Malenica i HDZ su ‘priznali’ da je zakon pisala skupina stručnjaka iz ministarstva. Među njima je bila i ravnateljica Uprave za politički sustav i opću upravu u istom ministarstvu, osoba koja se zove Anita Markić.
I tu bi na cijelu priču pao žalosni ignorantski zaborav da se vlada nije pobrinula za tako tipično plenkovićevski plot-twist. Ovih se dana, naime, bira novi povjerenik za informiranje nakon što je prethodnom, bivšem diplomatu Zoranu Pičuljanu, istekao mandat. A jedan od troje kandidata, i to onaj kojem se daju najveće šanse, upravo je žena koju su od povjerenika za informiranje još jučer skrivali: gospođa Markić. U cijelom tom cirkusu Markić se vjerojatno našla ni kriva ni dužna. Ali njen slučaj u neku je ruku case study kako funkcionira plenkovićevska država. Važno se korektivno tijelo daje u ruke političkoj pomoćnici iz ministarstva. Povjerenstvo za informiranje daje se osobi koja se, vjerojatno nesvojevoljno, od tog povjerenstva skrivala. Ili, skrivala druge, prave pisce zakona”, upozorava Pavičić da bi ured povjerenika mogao doživjeti sudbinu umrtvljenog Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa.
Ministar Malenica odbio povjereniku dati jače oružje
Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav te Odbor za informiranje i medije na zajedničkoj su sjednici održanoj prošlu srijedu obavili razgovor sa spomenutih troje kandidata, od kojih će dvoje proći na glasanje na plenarnoj sjednici. Upitana za slučaj u kojem se otkrilo da je ona bila angažirana na izradi izmjena Zakona o izbornim jedinicama – a što se saznalo tek nakon što je GONG poslao Pičuljanu žalbu – Markić je rekla: “Radila sam na Zakonu kao državna službenica i to je ono što vam u ovom trenutku mogu reći. Ja nisam ovlaštena davati informacije u ime tijela jer nisam službenica za informiranje”, rekla je Markić. Na komentar Arsena Bauka kako “razumije njezinu poziciju kao državne službenice jer je dužna provesti političke odluke koja su donijela politička tijela jer bi se inače suočila s nekom od stegovnih mjera”, rekla je: “Ništa mi nismo dobili, mi smo iščitali odluku Ustavnog suda i pokušali smo doći do optimalnog rješenja”. Bauk je na to dodao: “Ako vi to želite uzeti na vaša leđa, ok. Mogu razumjeti da ne želite eksplicitno reći da je to bio politički nalog jer bi si možda smanjili šanse za ovu funkciju”.
Markić je tom prilikom demantirala postojanje dogovora prema kojem će je HDZ podržati u izboru za Pičuljanovu nasljednicu. “Ne možete mi imputirati takve insinuacije. Radila sam jako puno zakona u svom radnom vijeku, ne znam kakve to ima veze s time da bih ja sada trebala biti izabrana za povjerenicu za informiranje”, odgovorila je saborskoj zastupnici Daliji Orešković.
No valja ipak podsjetiti kako je i Pičuljanov dolazak 2018. bio dočekan sa zebnjom. On je naime većinu karijere proveo na najvišim pozicijama u državnoj upravi, podjednako u mandatu HDZ-a i SDP-a. Bio je veleposlanik u Češkoj, državni tajnik u Ministarstvu uprave i Ministarstvu pravosuđa te, u mandatu premijera Zorana Milanovića, zamjenik ministra uprave Arsena Bauka. Neposredno prije dolaska na mjesto povjerenika, tri je godine bio profesor, a potom i dekan na privatnom Veleučilištu Baltazar u Zaprešiću.
Uskoro se pokazalo da novu poziciju nije shvatio kao golu sinekuru, a pogotovo da nije došao kako bi instituciju povjerenika za informiranje uništio iznutra. Najavio je i da će, po uzoru na poreznu upravu Ministarstva financija, na stranicama Ureda povjerenika početi objavljivati popis svih onih od postojećih 5845 tijela javne vlasti koja ne postupaju po njegovim aktima, svojevrsnu listu srama.
Pičuljan se u svom mandatu zalagao za promjene ZPPI-ja, po kojima bi ubuduće i on mogao izricati novčane kazne svakoj odgovornoj osobi u tijelu javne vlasti koja građanima ne žele davati tražene informacije. Prema sadašnjem zakonu povjerenik ne može sam kazniti one čelnike javne vlasti koji odbiju provesti njegovo rješenje da dostave informacije građanima, već ih mora tužiti upravnom sudu, pa mnogi postupci otiđu u zastaru. Kao što se i očekivalo, ministar Malenica nije podržalo prijedlog za osnaživanje institucije povjerenika za informiranje. Koju bi sada mogla preuzeti njegova ravnateljica, Anita Markić.
Foto: N1
(objavljeno 28.10.2023.)
