screenshot: Poslovni dnevnik
Zviždač Goran Jankov, nekadašnji zaposlenik Hrvatskih šuma, godinama je pisao predstavke i upozoravao na gospodarski kriminal, ali u institucijama nije bilo reakcija. Potkraj 2015,. Poslovni dnevnik objavio je njegovu procjenu prema kojoj Hrvatske šume zbog potkradanja svake godine pretrpi štetu od čak milijarde kuna. Za polovicu te svote, oko 500 milijuna kuna, postoji i službena potvrda, objavljeno je tada.
‘Nisu se mogli nositi s kriminalom’
“Nacionalna inventura šumskih resursa RH, koju je po sustavu uobičajenom u razvijenim zemljama i nalogu EU četiri godine provodilo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, pokazala je da se godišnje u šumama, kojima gospodari poduzeće Hrvatske šume (HŠ), posiječe 7,3 milijuna kubika drvne građe. Usporedimo li tu brojku sa službenim podacima HŠ-a, po kojima se godišnje posiječe tek 5,5 milijuna kubika, ispada da godišnje nestane 1,8 milijuna kubika drva, što po tržišnoj cijeni od 300 kuna po kubiku znači više od 500 milijuna kuna izgubljenog prihoda. Gdje je završilo toliko drvo i tko ga ilegalno siječe, te sudjeluje li u tome i netko od desetak tisuća zaposlenika HŠ-a, nitko ne zna”, objavio je Poslovni.
U Upravi HŠ-a tada su rekli da “nacionalna inventura šumskih resursa u RH još nije službeno izdana i navedeni podaci nisu službeno potvrđeni”. No, ispostavilo se da su rezultati ipak službeno izdani, i to u tvrdo ukoričenoj knjizi Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Pojašnjenja o tome gdje nestaje drvo dao je stoga Goran Jankov, diplomirani inženjer šumarstva i donedavni revirnik HŠ-a u gospodarskoj jedinici Čungar pokraj Drežnice, koji je u listopadu 2009., nakon što je ukazao na kriminal, zatražio sporazumni raskid ugovora, “Rezultate nacionalne inventure može se lako potvrditi – dovoljno je izbrojati panjeve u mom bivšem reviru”, kaže Jankov i napominje da na spomenuti iznos od 500 milijuna kuna vrijednosti “nestale” šume treba dodati još barem toliko, “koliko se godišnje izgubi prodajom kvalitetnog drva ispod cijene”, čemu je i sam svjedočio. Bio je četvrti revirnik u Čungaru u svega dvije godine, svi njegovi prethodnici napustili su taj posao “jer se nisu mogli nositi s kriminalom”.Nakon što nitko nije reagirao na njegove usmene primjedbe, Jankov je od ožujka do listopada 2009. nadređenima, od Drežnice i Ogulina pa do Uprave HŠ-a u Zagrebu – poslao četiri predstavke, na koje također nije dobio odgovor. Tek kad se obratio nadležnom ministarstvu, Hrvatske šume su reagirale i to, kako kaže, šaljući mu internu revizijsku kontrolu.
Prijetnje fizičkom likvidacijom
Kad se pročulo da želi spriječiti nezakonitosti, uslijedile su prijetnje kolega, pa i, kako tvrdi, fizičkom likvidacijom. Kaže da su tek na poticaj iz resornog ministarstva neki zaposlenici prijavljeni zbog krađe, ali nitko nije suspendiran. “Nitko od onih koje sam izvijestio nije pokušao spriječiti nepravilnosti koje upućuju na organizirani kriminal u HŠ-u”, rekao je Jankov.
O svojim je saznanjima dao iskaz policijskom Uskoku. U Upravi HŠ-a tvrdili su tada da je netočno da se drvo prodaje ispod cijene, a nije im poznato po kojim je osnovama Jankov donio zaključke o visini štete: “Prema svim predstavkama postupamo jednako. Kad je utvrđeno da je na reviru koji je vodio Jankov nastala šteta, podnesene su prijave protiv odgovornih”, kažu u HŠ-u.
“Nisam više mogao šutjeti. Ogromne količine kvalitetnog drveta prodaju se kao ogrjev po višestruko nižim cijenama, a u tome su sudjelovale moje kolege iz Hrvatskih šuma, kaže Goran Jankov, koji je zbog ‘zviždanja’ o gospodarskom kriminalu morao otići iz tvrtke. Samo u prvih 10 mjeseci 2009. u njegovu je nekadašnjem reviru manjkalo 640.000 kuna. U korelaciji s cjelokupnom površinom i godišnjom sječivom masom kojom raspolažu HŠ, dolazi se do više od 500 mil. kuna manjka prihoda, a kada se tome pribroji oko 500 milijuna štete zbog ilegalne sječe dolazi se do milijarde kuna ukupne štete. “Ne optužujem sve bivše kolege, većina pošteno radi, ali moraju šutjeti zbog straha za svoja radna mjesta”, kaže Goran Jankov. Iako godišnji prihodi tvrtke koja gospodari sa 37 posto državnog teritorija iznose 2 milijarde kuna, HŠ posluju pozitivno tek zahvaljujući državnim subvencijama”, objacvljeno je tada.
sp
