Kadar iz odbijenog animiranog filma ‘Dječak’ o Draženu Petroviću, redatelja Frane Petruše
Kulturno vijeće za filmsku djelatnost Grada Zagreba u 2022. odbilo je filmove o Draženu Petroviću, Mustafi Nadareviću, Senečiću, Vesoviću. Iz zapisnika filmskog vijeća nemoguće je doznati kriterije, a najbolje ocijenjeni projekt na natječaju, animirani film ‘Otvaranje’ Dalije Dozet, za produkciju nije dobio niti lipu
Piše: Veljko Krulčić
Jedna od priča koja mi se trajno usadila u memoriju, a koju sam čuo od strane profesora povijesti još u osnovnoj školi, odnosi se na rimskog cara Kaligulu koji je dao svog najomiljenijeg konja Incitata imenovati za – senatora! Tom odlukom je, među svim ostalim razlozima, Kaligula demonstrirao i svoju nadmoć, svoju moć. “Ja mogu sve, nitko mi ništa ne može!” – kao da je svima htio poručiti.
Ovog ‘štikleca’ iz povijesti prisjetio sam se kada sam – pozvavši se na Zakon o pristupu informacijama od Povjerenice za informiranje Grada Zagreba Ljiljane Podunajec dobio ono što Ured za kulturu predmnijeva kao Zapisnike sjednica kulturnog vijeća za filmsku djelatnost.
Konkretno, zatražio sam: “Link poveznicu, odnosno preslike zapisnika svih sastanaka Kulturnog vijeća za filmsku djelatnost Grada Zagreba na kojima se je raspravljalo o prijavljenim programima ja javne potrebe u kulturi grada Zagreba u 2022. godini; popis prijavljenih projekata na javni poziv – filmska djelatnost; s iznosima budžeta za sve prijavljene projekte; kao i recenzije/stručna mišljenja članova Kulturnog vijeća iz kojih će biti razvidno vidljivo zašto su neki projekti prihvaćeni za sufinanciranje, a drugi nisu; te obrazloženja za iznos svake odobrene potpore.”
Zlu ne trebalo, u svom Zahtjevu sam napomenuo: “Ukoliko svi zapisnici ne postoje u pisanoj formi tražim tonski, audiovizualni ili neki treći medij/dokument iz kojeg će biti moguće saznati navedene informacije od javnog značenja.”
Iz zapisnika filmskog vijeća ništa se ne može doznati
Na sjednicama Vijeća čije sam zapisnike tražio donijete su odluke koje će se to projekte i programe prijavljene na Javni poziv za Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba u 2022. sufinancirati, odnosno financijski podržati.
Filmska djelatnost se sastoji od nekoliko kategorija, terminološki okarakterizirane kao poddjelatnosti (međugradska suradnja, festivali i događanja, međunarodna suradnja, nakladništvo, ostali programi), a daleko najvažnija i medijima najzanimljivija je ona koja se odnosi na Filmsku produkciju. Na nju godinama pristiže ponajviše prijava, ona je daleko najvidljivija, na njoj kao autori sa svojim filmovima sudjeluju redatelji, scenaristi i producenti koji čine creme de la creme naše kinematografije…U neku ruku Vijeće svojim odlukama kroji ili barem bitno utječe na ‘izgled’ kinematografije u tekućoj i u narednim godinama…
U kakvom su pak suodnosu Kaligula i filmsko vijeće?!
Suodnos nalazim u svojoj impresiji, vrijednosnom zaključku – na temelju dostavljene informacije (zapisnika koji se sastoji od jedne jedine stranice, isključivo s tehničkim podacima – kada je sjednica počela, kada završila, tko je na njoj prisustvovao) i pridruženih prijedloga sufinanciranja, te njezina sveobuhvatna analiziranja, kako se Kulturno vijeće za filmsku djelatnost Grada Zagreba u metaforičnom smislu ponio prema filmašima i zagrebačkoj javnosti na sličan način kao što se nekad davno ponio Kaligula kada je svog konja odlučio nagraditi senatorskim statusom.
Jer, na osnovu dobivene informacije jedino što se može zaključiti je da Vijeće poručuje: “Radimo što hoćemo! Nitko nam ništa me može!”
Treba uzeti u obzir da je 2022. bila prva godina novog vijeća u mandatu gradonačelnika Tomislava Tomaševića, da su očekivanja bila velika, em što se tiče kredibiliteta odluka, em što se tiče transparentnosti, a zapravo smo dobili….
Natruhe klijentelizma, nemoralnosti i profesionalnog nepoštenja
Pogotovo što nije bilo nepoznato da se bivše filmsko vijeće (kolokvijalno ‘Bandićevo’, ali i tadašnje pročelnice Milane Vuković – Runjić) pojedinim odlukama duboko kontaminiralo i kompromitiralo.
Recimo, u zadnjoj 2021. godini svog mandata članovi Vijeća su odobrili i financijski podržali svoje vlastite projekte (Danijel Rafaelić, predsjednik samog vijeća, svoju knjiga ‘Fantom Durmitora’ u izdanju ustanove u kojoj radi, KIC-a) ili projekte ustanova u kojima su zaposleni (Mia Pećina – Zagreb filmu; Željko Šturlić – Narodno sveučilište Dubrava)…
Pritom je isto to vijeće odbilo i minimalnim sredstvima sufinancirati dokumentarni film autora ‘Srbenke’ Nebojše Slijepčevića ‘Tobogan’, kojeg sam autor predstavlja kao “priču o borbi stanovnika zagrebačke Savice protiv samovolje gradonačelnika”. Bez obrazloženja!
Naravno, takve odluke Vijeća imale su zakonsko pokriće, ali što u sebi sadržavaju u manjoj ili većoj mjeri natruhe klijentelizma, nemoralnosti i profesionalnog nepoštenja – očito Vijeću nije ništa značilo.
‘Tomašićevo’ filmsko vijeće čine pak predsjednica Mirna Belina, te Tina Tišljar, Marko Dješka, Zinka Kiseljak i Juraj Kukoč. Najpoznatije ime iz vijeća u filmskoj branši je Mirna Belina, jer je prije ove funkcije u više mandata bila umjetnička savjetnica HAVC-a i to u dvije kategorije: za komplementarne djelatnosti i eksperimentalni film, pa je već odlučivala o desecima i desecima milijuna kuna javnih novaca.
Na javni poziv za filmsku produkciju u Zagrebu 2022. pristigle se 94 prijave, odobreno za sufinanciranje je njih 25. Koliko se iz odluka vijeća može iščitati, devet prijava koje su se odnosile na produkciju cjelovečernjeg igranog filma se nisu ni razmatrale. Radi se o projektima Igora Mirkovića, Jasne Nanut, Vanje Vascarca, Ivana Mokrovića, Radislava Jovanova Gonza, Arsena Oremovića, Ede Galića, Silvija Mirosničenka i Zvonimira Munivrane.
Pristigle prijave su od članova vijeća ocijenjene u rasponu od 4,63 kao najbolji projekt (tu ocjenu je dobio animirani film ‘Otvaranje’ Dalije Dozet) do 0,50 kao „najlošiji“ projekt (dokumentarni film o Mustafi Nadareviću redatelja Igora Prižmića). Rangirano je 39 najbolje ocijenjenih projekata, a preostalih 46 nije – abecedno su navedeni, prema nazivima producenata.
Nevjerojatno je, ali istinito – osim same ocjene ne postoji nikakvo objašnjenje, nikakvo obrazloženje za rang-listu! Drugim riječima, sve što se odnosi na rad i na odluke Vijeća je moguće, a argument je Vijeće dalo samom sebi – ako njihove ocjene prihvatimo kao najpoštenije i najprofesionalnije, pitanje svih pitanja je zašto Vijeće nije sve najbolje ocijenjene projekte i sufinanciralo, nego su, po ne znam kojim kriterijima, neke jednostavno preskočili.
Rang-lista bez obrazloženja
Krenimo redom, s time da se nećemo baviti iznosima sufinanciranja. Film koji je na prvom mjestu, ‘Otvaranje’, vijeće je odbilo sufinancirati, odnosno kao svoj prijedlog su naveli iznos od 0,00 (nula) kn?!
Na 17. mjestu rang-liste je kratki eksperimentalni film ‘Album otočkog zločina’ Ivana Ramljaka s ocjenom 3,80, ali i za njega je prijedlog vijeća bio 0,00 kn.
No, Grad Zagreb sufinancira čak deset drugih projekata koji su dobili niže ocjene od Ramljakova. Na 31 mjestu je kratki igrani film ‘Škafetin’ Paška Vukasovića s ocjenom 3,30 koji je sufinanciran, a preskočena su tri filma ocijenjena sa 3,40?!
Najčudnija, pa i najsumnjivija odluka vijeća je da se sufinancira, srednjometražni dokumentarni film ‘Nesreća’ redatelja Arsena Oremovića. Film je od vijeća dobio ocjenu 2,50, na 39. je mjestu, a četrnaest filmova koji su bolje ocijenjeni su – preskočeni! Osim toga, riječ je o jednoj od epizoda TV serije ‘Nesreća’ (koju je financirao HTV), pa nije baš jasno iz kriterija natječaja da li izvorni tv-projekti (uz to i serije u više nastavaka) uopće zadovoljavaju uvjete.
Popis odobrenih filmova možete vidjeti na sljedećoj poveznici. Međutim, na istoj toj poveznici nažalost nećete moći vidjeti da su dame i gospoda iz filmskog vijeća odbili sufinancirati dokumentarce koji se bave velikim i važnim imenima zagrebačkog kulturnog života, poput Velizara Vesovića (redatelj Milan Bukovac) ili Željka Senečića – Seneke (redateljica Biljana Čakić). Odbijen je čak i animirani film ‘Dječak’ (o Draženu Petroviću) redatelja Frane Petruše!? Istu sudbinu, da su se našli ispod crte dobili su i filmovi Ivone Juke, Damira Čučića, Kristijana Milića, Irene Škorić, Hrvoja Juvančića, Damira Radića, Ivana Faktora, Dejana Aćimovića, Milivoja Puhlovskog…
Javne sjednice i detaljni zapisnici najbolji su antikoruptivni alat
Kriterije zagrebačkog filmskog vijeća nije prošao niti jedan od prijavljenih filmova Ede Galića, doajena hrvatske kinematografije (filmom se profesionalno bavi šest desetljeća), redatelja filma ‘Šesti autobus’, drugog našeg najgledanijeg filma u 2022. godini. Nisam upoznat s projektima s kojima je Galić aplicirao na Natječaj, ali ne mogu a da ne spomenem da su dva od njih ocijenjena s 0,80, a njegov autorski kratkometražni film ‘Simba Richter’ s 1,10!
Za filmaša takvog kalibra, kao što je Edo Galić, to su potpuno ponižavajuće ocjene, poznavajući njegov opus ne mogu vjerovati da bi u završnoj fazi svoje filmske karijere prijavljivao ‘bezvrijedne’ projekte, ali eto i to će ostati zapisano u analima hrvatske kinematografije, kao i imena onih koji su ga tako tretirali.
Nužno bi bilo da nova čelna osoba zagrebačkog Ureda za kulturu Emina Višnić naloži članovima filmskog (i ostalih) vijeća obaveznost pisanja recenzije za svaki prijavljeni program/projekt, da se vode cjeloviti zapisnici na sjednicama vijeća, možda treba razmišljati da se one i snimaju; da te recenzije, ti zapisnici budu javno dostupni… jer će oni predstavljati najbolji antikoruptivni i antiklijentelistički alat.
(objavljeno: 9.1.2023.)
