Povežite se:
HomeMedijiMedijsko podzemlje (1): Niti jedna od 493 e-publikacija nije zabranjena zbog govora mržnje, rasizma ili kršenja ZEM-a

Medijsko podzemlje (1): Niti jedna od 493 e-publikacija nije zabranjena zbog govora mržnje, rasizma ili kršenja ZEM-a

 

U upisniku Agencije za elektroničke medije (AEM) lani su bile 493 elektroničke publikacije koje je reguliralo svega osam nadzornika, a niti jedan portal nije zabranjen zbog govora mržnje, rasizma ili kršenja zakona, rezultati su istraživanja u sklopu Gongova projekta PING.

Dosad najopsežnije istraživanje kako i u kojim rokovima Vijeće za elektroničke medije (VEM), kao nezavisni medijski regulator, provodi nadzor elektroničkih publikacija  i odlučuje u slučajevima eklatantnog kršenja zakona, nastalo je u sklopu Projekta podrške istraživačkom novinarstvu od Gonga (Ping) i bit će objavljeno na stranici Gong.hr. U dogovoru s Gongom istraživanje ekskluzivno objavljujemo u dva nastavka.

 

Piše: Miroslav Edvin Habek

 

Televizija dijaspore puštala ustaške pjesme, nakladnik izbrisan iz upisnika

Vijeće za elektroničke medije (VEM) lani je u studenome ukinulo dopuštenje za emitiranje CRO TV HD – Televiziji hrvatske dijaspore – više od deset mjeseci nakon  zaprimljene prijave o puštanju ustaških pjesama (”Evo zore, evo dana”) i navodnog promoviranja ustaštva, preuzimanja tuđih sadržaja bez odobrenja te naknadno ustanovljenog kršenja odredbi Zakona o elektroničkim medijima (ZEM).

No, sporni program i dalje je ostao dostupan, a nakladnik Televizije hrvatske dijaspore (sa sjedištem u njemačkom gradu Hanau) Dario Kozjak tvrdi da je vijest o ukidanju dopuštenja bila ”fake news” jer nije bio izbrisan iz Upisnika pružatelja medijskih usluga i elektroničkih publikacija (Upisnik). Uz to, zaprijetio je i višemilijunskim tužbama VEM-u i medijima koji su objavili ”njegov” slučaj.  Istovremeno, Kozjak VEM- u nije dostavio više puta zatražene snimke spornog programa, što je ujedno i zakonska obveza, te je stoga hrvatski medijski regulator, nakon provedenog upravnog postupka, zbog kršenja ”tehničkih” odredbi ZEM-a (a ne zbog navodnog ”ustaštva”) ipak zaključio taj slučaj brisanjem nakladnika iz Upisnika. Postupak je bio završen gotovo godinu dana nakon prijave zaprimljene još u siječnju, te je naposljetku proslijeđen na daljnje postupanje ‘nadležnom” – njemačkom medijskom regulatoru. Dio emitiranog sadržaja CRO TV HD-a  i dalje je dostupan na YouTubeu.

Međimurski i podravski portal šire seksizam i stereotipe o Romima

Vijeće za elektroničke medije odlučivalo je krajem travnja na temelju pritužbe zbog rasizma u medijskom prostoru u članku ”Iako nemaju niti jednog Roma, mještani Svete Marije svakodnevno viđaju smeće po prirodi” objavljenog na portalu Medjimurski.hr 21.ožujka 2022. Pružatelju te elektroničke publikacije izrečena je samo opomena iako je, kako se navodi, bila riječ o kršenju  članka 94. stavak 2. alineja 2. i 3. Zakona o elektroničkim medijima  – kaznena djela koja se odnose na rasizam i ksenofobiju. U zapisniku VEM-a nije navedeno je li taj slučaj proslijeđen MUP-u (obaveza prijave kaznenog djela) , niti da je u opomeni spomenuto moguće oduzimanje dopuštenja i brisanje tog portala iz Upisnika. No, nakon opomene, spomenuti naslov ipak je nestao s tog portala i zamijenio ga je ”umiveni” tekst sa svojevrsnim ”disclaimerom” u kojem se ipak zaključuje da Romi nisu krivi jer ”problemi sa smećem prodiru daleko od nacionalnosti”.

S druge strane, na temelju pritužbe protiv portala Podravski.hr zbog teksta ”Htio se ‘posladiti’ mladom podravskom Romkinjom, na kraju jedva izvukao živu glavu” objavljenog u lipnju gdje se navodilo da je ”mizogin, rasistički, seksistički i ponižavajući“, VEM je zaključio da nema kršenja ZEM-a. No, za razliku od medijskog regulatora, Novinarsko vijeće časti HND-a zaključilo je da je naslov seksistički te da naglašava nacionalnost osobe za što ne postoji nikakav javni interes. Vijeće časti zaključilo je i da glavni urednik Mladen Švaco povrijedio univerzalna novinarska etička načela te da je riječ o nedopustivom korištenju stereotipa, ponižavajućeg prikazivanja te poticanja i podržavanja diskriminacije. Bez obzira na odluke VEM-a i  novinarskog Vijeća časti, sporni tekst i dalje je dostupan na portalu podravski.hr.

I nakon prekršajnog naloga Sloboda.hr ušla u Upisnik AEM-a

Vijeće za elektroničke medije lani je u travnju izdalo prekršajni nalog od  100.000 kuna kazne nakladniku portala Sloboda.hr  nakon prijave zbog mizoginije i poticanja nasilja nad ženama u tekstu ‘Feminizam kao pokret ružnih žena’ objavljenom uoči obilježavanja 8. marta – Dana žena. Prijavu je podnijela Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić koja je zatražila i da se utvrdi udovoljava li uopće taj portal kriterijima za status elektroničke publikacije. VEM je, pak, potvrdio da je prekršajni prijedlog bio izdan zbog toga što nije, sukladno Zakonu o elektroničkim medijima, za nakladnika bila podnesena prijava za upis u Upisnik AEM-a.

No, već na idućoj sjednici VEM-a, odluka o novčanom kažnjavanju je promijenjena jer je utvrđeno kako je nakladnik – udruga Sloboda prestala postojati još krajem listopada 2018.(!?)  te je brisana je iz Registra udruga. Stoga je VEM odlučio da se ovaj predmet, (‘na koji se trebalo reagirati još 2018.!,)  proslijedi MUP-u. No, vrijedno je istaknuti i da se, bez obzira na odluku VEM-a i prosljeđivanju tog slučaja MUP-u, taj isti nakladnik, kao Udruga za zaštitu slobode govora ‘Sloboda’ – sloboda.hr bez problema prijavio i registrirao u Upisniku AEM-a u studenome prošle godine (!), nakon ponovnog upisa u Registar udruga u srpnju.

U međuvremenu, portal Sloboda.hr je, bez od VEM-a potvrđenih sankcija, objavljivao nove sadržaje, ali sporni je tekst s govorom mržnje ipak nestao s njihovih stranica – ostala je samo poveznica na naslov i ilustraciju članka. Prijenos tog teksta i dalje je dostupan na portalu poskok.info. Tek nakon registracije portala Sloboda.hr, a što je i osnovna zakonska obaveza, u impresumu je po prvi put navedeno i ime glavnog urednika – Marka Sopte, a ne samo nakladnika – ”anonimne” udruge koju je, kako se navodilo još 2014. ”pokrenula skupina studenata okupljenih oko ideje promicanja ljudskih prava, medijskih sloboda” i to,kako se isticalo, “u skladu s vrijednostima nenasilja i tolerancije”.

VEM: Samo jedno postupanje zbog mržnje, rasizma ili diskriminacije

Navedeni prošlogodišnji primjeri izdvojeni su kao prikaz kako i u kojim rokovima VEM kao  nezavisni medijski regulator, provodi nadzor programa pružatelja medijskih usluga preko satelita i interneta, a naročito elektroničkih publikacija  (portala) i donosi odluke u slučajevima eklatantnog kršenja zakona. Prije svega,  na temelju prijava veličanja genocidnog režima ili poricanja ili umanjivanja njegova karaktera  (CROTV HD),  govora mržnje – odnosno poticanja na  mržnju na temelju rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti (podravski.hr) i govora mržnje ili poticanja mržnje na temelju spola, spolnog opredjeljenja i rodnog identiteta (sloboda.hr).

Primjere sankcioniranja kršenja ”statuta medija”, prikrivenog ili nezakonitog oglašavanja i, što je naročito važno, povrede prava i interesa djece i maloljetnika u elektroničkim medijima u uvodu nismo izdvajali, no o njima će biti riječi u nastavku teksta. Ukratko, iako u AEM-u ističu da se provodi kontinuirani nadzor sadržaja elektroničkih publikacija oko ”toksičnog” ili  nezakonitog sadržaja (prikrivenog ili nepropisnog oglašavanja ili medijskog ”pokroviteljstva”)  u praksi se sankcioniranje uglavnom provodi tek na temelju pritužbi građana i institucija.

Govor mržnje bez stalnog nadzora

Brojke su pritom neumoljive i otrežnjujuće, barem bi trebale biti za one koji govore da su hrvatski portali puni govora mržnje (ne računajući u to i komentare čitatelja) , ali i još više za one koji tvrde da je govor mržnje i kršenje ZEM-a pod konstantnim nadzorom i, što je još važnije, pravovremenim i predvidljivim sankcioniranjem. To jednostavno nije istina.

Naime, prema službenim podacima koji su za potrebe ovog Gongova projekta ekskluzivno dobiveni iz Odjela za nadzor i analizu medijskog sadržaja AEM-a, na kraju prošle godine u Upisniku bile su registrirane dosad rekordne 493 elektroničke publikacije, a na njihov rad  lani je stigla je samo 171 prijava građana, tijela ili pravnih osoba u ukupno 108 predmeta. Posebno ističemo da se, kako se navodi, u ”kategorijama postupanja” medijskih nadzornika iz AEM-a, odlučivalo u samo 39 slučajeva!

Slučajeva vezanih za zaštitu maloljetnika bilo je najviše – njih 23, uz oglašavanje i pokroviteljstvo vezano je deset (10) slučajeva, a uz koncesijske obaveze i zakonske programe njih pet (5). Zabilježeno je (samo) jedno (1) postupanje zbog širenja mržnje ili poticanja na mržnju i diskriminaciju. (Suprotno očekivanjima mnogih – zbog TV Bujice lani su službeno došle samo dvije pritužbe – za obje  je donesena odluka da nema kršenja ZEM-a.) Shodno tome, VEM je izrekao i 39 mjera – izrekao je 35 upozorenja nakladnicima, dvije (2) opomene, jedan (1) prekršajni nalog – odnosno optužni prijedlog te jedno (1) trajno oduzimanje koncesije. (CROTV HD-u je u listopadu bilo oduzeto dopuštenje, a Radiju Glas Podravine u travnju je trajno oduzeta koncesija zbog ”tehničkog” razloga – prekida emitiranja).

Nema podataka o kršiteljima zakona

Zaključno, niti jedna elektronička publikacija nije zabranjena zbog govora mržnje, rasizma, ali i kršenja drugih, možda i jednako važnih odredbi novog Zakona o elektroničkim medijima i što je, naročito važno, – kršenja podzakonskih akata – novih pravilnika AEM-a donesenih prošle godine. Upravo ti pravilnici (uz Zakon o medijima) dodatno definiraju što je uopće elektronička publikacija kao medij i propisuju što sve treba ispunjavati (”status medija”, isticanje glavnog urednika i nakladnika u impresumu, obaveza objavljivanja minimalnog broja od petnaest (15) tekstova mjesečno, potpisivanje autora i izvora prenesenih vijesti te davanje izvješća o poslovanju i, što je iznimno važno, a o čemu će kasnije biti riječi, izvješća o dobivenom novcu za oglašavanje s predviđenim kaznama od 13.270 do 132.720 eura  – 100.000 do milijun nekadašnjih kuna).

U  pregledu aktivnosti AEM naglašava i kako su prošle godine iz Upisnika izbrisane 24 elektroničke publikacije i to zbog prethodnog brisanja pružatelja iz sudskog registra ili prestanka obavljanja djelatnosti. Upisano je i 78 novih elektroničkih publikacija, osam ih je odbijeno, a prijave njih četiri još su u obradi.

No, ne navodi se  i koliko je neregistriranih ili već ‘brisanih’ e-publikacija koje su i dalje aktivne te još i sada krše postojeće medijske zakone i pravilnike AEM-a. Riječ je o desecima medija, a izdvajamo samo neke i to na temelju prošlogodišnjih odluka AEM-a – primjerice – Maxportal.hr (brisan još iz sudskog registra u travnju prošle nakon stečaja ) Zadardanas.com (bez impresuma i navođenja nakladnika, imena glavnog urednika i barem jednog autora brisan je nakon stečaja lani u ožujku) , a tu su već spominjani CROTV HD, Sloboda.hr. …

Napokon se upisala i Plava kamenica

Tu treba ubrojiti i portale koji su se tek nakon pritužbi ili odlučivanja o zakonitosti njihovog programskog sadržaja, a nakon godina emitiranja, napokon prijavili u Upisnik – kao primjerice gastro portal Kult plave kamenice – Plavakamenica.hr,  ali i glasilo Saveza antifašističkih boraca i antifašista – Saba.hr koji su se  napokon ”uskladili sa zakonom”. ‘Gastronomi’ u svibnju, a antifašisti u prosincu.

Upravo nastavak medijskog djelovanja već godinama neupisanih ili ”izbrisanih” portala, kao i otvaranje novih elektroničkih publikacija koje nisu još registrirane u Upisniku (među njima najbrojniji su lokalni portali, ali brojni su i ‘svjetonazorski’ , poput  Muzevni.budite.com – ”prvog hrvatskog portala za katoličke muškarce” koji je svojevrsna online platforma ‘klečavaca”  na zagrebačkom Jelačićevu trgu ), otvara  pitanja – postoje li  ‘lažni mediji’, kakvu agendu zastupaju i u čijem interesu, te postoji li u Hrvatskoj često spominjano ”medijsko podzemlje”?

‘Lažni mediji’, oglašavanje javnim novcem i skrivene agende

Ne postoje ‘lažne’ elektroničke publikacije. Nešto jest elektronička publikacija ili nije. Ako jest i ako se na njoj redovito objavljuju neki sadržaji onda takva publikacija ima funkciju medija”, ističe voditelj Odjela za nadzor i analizu medijskih sadržaja AEM-a Stanislav Bender.

Podsjeća i na minimum zakonskih kriterija koje elektronička publikacija mora zadovoljiti da bi bila medij, odnosno da bi bila u Upisniku AEM-a. Prije svega, to je ”statut medija” što nakladnici AEM-u potvrđuju pisanom izjavom. Nadalje, pružatelj elektroničke publikacije dužan je na vidljivom mjestu istaknuti impresum  s nazivom, adresom i sjedištem te adresom redakcije, OIB pružatelja,  ime i prezime glavnog urednika,  imena i prezimena ostalih odgovornih osoba te urednika rubrika kao i podatke za kontakt uredništva telefonom i/ili elektroničkom poštom. Pravilnici AEM-a, kako ističe Bender, propisuju i minimum novinarskih standarda, tekstovi trebaju biti potpisani, uz svaki tekst mora biti naveden datum objave, a kod sadržaja koji se prenose obvezno je navođenje izvora iz kojih se taj sadržaj prenosi. ”Ovim i drugim pravilnicima propisuje se, među ostalim, minimum standarda i dobrih praksi  uključujući načela, točnosti i komunikacije temeljene na činjenicama, neovisnosti, nepristranosti i javne odgovornosti, naglašava Bender.

Najmanje trećina portala nije zadovoljavala zakonske uvjete da bi ih se smatralo medijima

Iako se ti zakonski minimumi čine samorazumljivi i lako ispunjivi, činjenica jest da veliki dio hrvatskih elektroničkih publikacija ne zadovoljava ni te, kako se ističe, najosnovnije uvjete. Najnovijih konkretnih podataka o tome nema (izrada Izvješća o radu VEM-a i AEM-a u 2022. koje ide pred Sabor tek je u izradi), no vrijedno je istaknuti posljednje službene podatke navedene u Izvješću VEM-a i AEM-a za 2021. Konkretno, temeljem  kontrole (revizije Upisnika) lani u srpnju i kolovozu , utvrdilo se da je, od oko 430 tada registriranih elektroničkih publikacija u 2021., njih čak 103 ”prestalo ispunjavati sve potrebne uvjete”, te da je s još 57 ”vođena komunikacija” u kojima im je ukazano na poteškoće te su pozvani na ”njihovo uklanjanje”. Pojednostavljeno, najmanje trećina  hrvatskih elektroničkih publikacija (portala) nije zadovoljavala sve potrebne zakonske uvjete da bi ih se uopće smatralo medijima!

To je ujedno i argument za kritičare rada AEM-a i njihove tvrdnje o nesustavnom i nedosljednom, a ne konstantnom nadzoru rada pružatelja elektroničkih publikacija, ali i donekle potvrda njihove teze da postoji ”medijsko podzemlje” koje tek treba regulirati. Pritom su i ulozi, a naročito i novčani, u toj uvjetnoj rečenoj, ”igri” nakladnika elektroničkih publikacija i medijskog regulatora prilično visoki. ”Novčanom kaznom u iznosu od 100.000 kuna do milijun kuna kaznit će se pravna osoba koja obavlja djelatnost pružanja audio ili audiovizualnih medijskih usluga, odnosno pružanja usluga elektroničkih publikacija, a nije kao pružatelj medijskih usluga odnosno pružatelj elektroničkih publikacija upisana u sudski ili drugi propisani registar”, isticali su u AEM-u pozivajući se na postojeće zakonske odredbe i tada još važeću hrvatsku valutu.

‘Očita tendencija upisa portala radi financijskih poticaja’

Broj medija koji, kako u AEM-u ističu, ”ne ispunjavaju sve potrebne uvjete” ove godine mogao bi biti i značajno veći i  zbog odredbi novog Zakona o elektroničkim medijima donesenim u listopadu 2021. Novim zakonom nakladnike se poziva na  transparentno iskazivanje vlasništva i izvora financiranja, te se precizno definira obveza predaje izvješća o potrošnji 15 posto godišnjeg iznosa namijenjenog promidžbi od tijela državne uprave, javnih ustanova,  i pravnih osoba u većinskom državnom vlasništvu. Riječ je o milijunskim iznosima iz proračuna lokalnih uprava koji, prema najnovijem istraživanju DZNAP-a, čine od 40 do 80 posto iznosa prihoda lokalnih portala, a većinom i lokalnih radija i televizija.

Prošle je godine tu obavezu, od oko 500 tijela javne uprave, ispunilo njih samo dvadesetak, a medija još i sada nepoznati broj. No, manje je poznato da je ta obveza  dvosmjerna – obveza tog izvještavanja temeljem zakona, povjerena je  i nakladnicima koji primaju novac i tijelima koja taj novac odobravaju, što je potvrdio i Povjerenik za informiranje Zoran Pičuljan.

Stoga, u slučaju pojačanog nadzora i striktne primjene novog ZEM-a, za očekivati je da će najkasnije u ljeto VEM donijeti odluke o reviziji Upisnika i poziv za eventualno otklanjanje nedostataka kod brojnih medija, prema nekim procjenama – njih više desetaka, i to prije donošenja odluke o njihovom eventualnom kažnjavanju.

”Svi pružatelji medijskih usluga i elektroničkih publikacija dužni su do najkasnije 10. svibnja dostaviti Agenciji izvješće o ostvarenim prihodima za prethodnu godinu. To izvješće treba biti objavljeno na stranicama kako pružatelja medijskih usluga i elektroničkih publikacija tako i na stranicama Agencije. U slučaju nedostavljanja ovog izvješća predviđena je sankcija – novčana kazna za prekršaj pravnoj osobi u iznosu od 13.270 do 132.720 eura”, potvrdili su u AEM-u.

Plaćanje kazne veće od 130.000 eura predstavlja i najvjerojatnije zatvaranje medija za većinu nakladnika hrvatskih portala. No, takvu kaznu dosad VEM još nikada nije izrekao, no zakonska mogućnost  postoji. Stoga se i postavlja pitanje, zbog čega se pokreću i održavaju portali koji bi trebali biti ”brisani” te zašto i dalje objavljuju sadržaj unatoč predviđenim drastičnim kaznama. AEM je ponudio svoj odgovor, prenosimo njihovu opasku iz Izvješća o radu za 2021.

”Vrlo je dvojbeno pokreću li se neki portali doista s namjerom da budu ozbiljni mediji, to jest da obavljaju ozbiljnu medijsku djelatnost na način na koji to mediji rade ili su neki projekti samo pokušaji da se dopre do javnosti… Problem koji se također ponavlja iz godine u godinu jest vrlo očita tendencija podnošenja zahtjeva za upis primarno radi prijave na natječaje drugih institucija za financijske poticaje. Pritom se, kao što je upravo spomenuto, zanemaruje činjenica da nije svaka internetska stranica nužno i medij”, ističu u AEM-u.

 

Foto: screenshot Cro TV HD