sjedište ŽDO Split
‘Upravni sud RH Presudom iz travnja 2010. poništio je Dopunsko rješenje HFP-a, što znači da nije valjana niti uknjižba prava vlasništva Svpetrus hoteli d.d. nad supetarskim nogometnim igralištem i vatrogasnim domom. Odgovor Županijskog državnog odvjetništva u Splitu na moje prozivke je irelevantan, bespredmetan, pa i maliciozan, jer time pokušavaju opravdati nečinjenje Općinskog državnog odvjetništva u Supetru koje ne samo da nije poduzelo pravne radnje radi zaštite imovine u vlasništvu RH, nego je općinska državna odvjetnica Ivona Dragičević 2014. više puta urgirala da se za Svpetrus hotele d.d. upiše reprogram kredita na neke od spornih nekretnina, s obrazloženjem kako će za hotelijera u suprotnome nastati šteta’, navodi u svom reagiranju zviždačica Maja Đerek
Piše: Saša Paparella
Nakon što je Maja Đerek, zviždačica iz tvrtke Državne nekretnine, izjavila kako je državna odvjetnica u Supetru Ivona Dragičević na vrijeme bila upozorena da mora reagirati i poništiti upis Svpetrvs hotela na zemljišta vatrogasnog doma i nogometnog igrališta, a što je propustila učiniti, Županijsko državno odvjetništvo u Splitu oglasilo se priopćenjem u kojem njene izjave o odgovornosti Ivone Dragičević naziva “neistinitim i neutemeljenim”.
Takav je stav ŽDO Split potaknuo Maju Đerek da javnost malo podrobnije upozna s detaljima tog slučaja, a svoje je reagiranje, potkrijepljeno službenim bilješkama, poslala i našem portalu.
‘Naknadna dokapitalizacija po zakonu nije bila moguća’
“Smatram da poznajem postupak pretvorbe i privatizacije, jer sam više od devet godina radila na postupcima utvrđivanja neprocijenjene imovine u pretvorbi društvenih poduzeća u Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) i njegovim pravnim sljednicima, a upravo o tome je ovdje riječ. Pa krenimo redom. Relevantan pravni propis u ovom slučaju nikako nije Zakon o trgovačkim društvima, kako to navodi Županijsko državno odvjetništvo, nego pravni propisi koji su doneseni kao lex specialis za postupke pretvorbe i privatizacije: Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća, Zakon o privatizaciji, koji su bili na snazi u relevantnom razdoblju te Zakon o upravljanju državnom imovinom koji ih je zamijenio.
Sukladno navedenim zakonima, osobito čl. 42. i čl. 47. Zakona o privatizaciji, nije bila moguća naknadna dokapitalizacija, odnosno unos neprocijenjenih nekretnina u temeljni kapital trgovačkog društva koje je već prošlo pretvorbu, već je rješenje o nekretninama koje su procijenjene u pretvorbi imalo samo deklaratorni karakter već provedene i završene pretvorbe (ukoliko se nije radilo o tehnološkoj cjelini s već procijenjenim nekretninama, a ovdje svakako nije, budući se radi o nogometnom igralištu koje je koristio netko drugi). Isti stav potvrdio je i Ustavni sud u odluci U-I-68/01 u kojoj je zaključio da se kod neprocijenjenih nekretnina ne može raditi o stečenom pravu vlasništva novonastalih trgovačkih društava, u ovom slučaju Svpetrus hotela d.d., a što je potvrđeno i mnogobrojnim sudskim presudama za koje kolege iz Županijskog državnog odvjetništva i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske zasigurno od početka znaju, navodi Maja Đerek.
‘Svpetrvs hoteli su se uknjižili na igralište i vatrogasni dom bez da je HFP utvrdio o kakvim se nekretninama radi’
Đerek napominje da je Državni ured za reviziju u Izvješću o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije za Svpetrus hoteli, Supetar, iz srpnja 2003. već utvrdio da predmetne nekretnine iz kasnijeg Dopunskog rješenja nisu procijenjene u postupku pretvorbe. Pored takvih pravnih propisa, HFP donosi predmetno Dopunsko rješenje 2005., na temelju kojeg se dopušta uknjižba u zemljišnim knjigama na Svpetrus hotele d.d. i na temelju kojeg se dopušta dokapitalizacija istog trgovačkog društva, bez da je HFP utvrdio što predmetne nekretnine čine u naravi, čine li tehnološku cjelinu, tko ih koristi i radi li se možda o nekretninama koje su izvan pravnog prometa. Kao što znamo radi se, između ostalog, o nogometnom igralištu NK Jadran i vatrogasnom domu.
Upravni sud Republike Hrvatske Presudom Us- 10448/2007 od 1. travnja 2010. poništio je predmetno Dopunsko rješenje HFP-a, što znači da ono od toga trenutka ne proizvodi nikakve pravne učinke, odnosno poništavaju se sve pravne posljedice koje je rješenje (upravni akt) proizvelo. Primjerice, ako je poništeno rješenje kojim je stranci priznato neko pravo, smatra se da to pravo nije ni stekla. Dakle, Dopunsko rješenje ne egzistira pa sukladno tome, nije valjana niti uknjižba prava vlasništva na Svpetrus hoteli d.d., a niti odluka o dokapitalizaciji koju je isto trgovačko društvo donijelo na temelju toga Dopunskog rješenja. Stoga je i pozivanje Županijskog državnog odvjetništva u Splitu na Zakon o trgovačkim društvima irelevantno, bespredmetno, mogu reći i maliciozno, jer pokušavaju istim opravdati svoje nečinjenje, navodi zviždačica.
“Da je Dopunsko rješenje poništeno samo radi proceduralnih grešaka, kako to tvrdi Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, HFP bi zasigurno, u godinama koje su uslijedile, vrlo lako ispravio te greške i donio novo i zakonito rješenje. S obzirom da sam radila na izvoru informacija, mogu osobno potvrditi da je glede navedenog Dopunskog rješenje bilo puno pravnih prijepora i da se takvo što radilo u rijetkim slučajevima, bez kriterija. Što se tiče uknjižbe prava vlasništva u zemljišnim knjigama, relevantni propisi za ovu pravnu stvar su odredba čl. 390.a. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koja propisuje da je trgovačko društvo kao pravni sljednik društvenog poduzeća, vlasnik nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije, između ostalog, procijenjene u kapital društva i po nadležnom tijelu (Hrvatskom fondu za privatizaciju) iskazane u kapitalu društvu. Ovdje je iskaz, odnosno Dopunsko rješenje poništeno i ne egzistira! Također su relevantne odredbe Zakona o zemljišnim knjigama koji kao temelj za uknjižbu zahtijeva pravni akt, odnosno titulus. Opet ponavljam, Dopunsko rješenje na temelju kojeg je dopuštena uknjižba i to dok je još bilo nepravomoćno, poništeno je i ne egzistira”, napominje Maja Đerek.
‘DORH je morao ispitati kako je HFP donio nezakonito rješenje i tko je za to odgovoran’
Zakonom o privatizaciji, čl. 47., je bilo određeno da je HFP ovlaštenik prava vlasništva na svim nekretninama neprocijenjenim u postupku pretvorbe, a Zakonom o upravljanju državnom imovinom (NN br. 145/10) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2011. godine, sve neprocijenjene nekretnine su postale ex lege vlasništvo Republike Hrvatske. Navedeno znači da je jedino nadležno državno odvjetništvo (u ovom slučaju tadašnje Općinsko državno odvjetništvo u Supetru) bilo dužno i ovlašteno zaštititi imovinu i nekretnine koje su neprocijenjene u postupku pretvorbe. Kako su se poništenjem Dopunskog rješenja iz 2005. godine poništile i sve pravne posljedice istog rješenja, to su sve nekretnine iz istog rješenja, sukladno svim zakonskim propisima, neprocijenjene – i kao takve vlasništvo Republike Hrvatske, navodi se u reagiranju.
Unatoč navedenom, kao i unatoč činjenici da je tadašnjem Općinskom državnom odvjetništvu u Supetru sve navedeno bilo poznato, ne samo da nisu poduzeli pravne radnje radi zaštite imovine i nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, nego je tadašnja općinska državna odvjetnica Ivona Dragičević više puta urgirala na zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Supetru radi upisa reprograma kredita na neke od predmetnih nekretnina za Svpetrus hotele d.d., s obrazloženjem kako će Svpetrus hotelima d.d. nastati šteta. To se dogodilo dana 1. rujna 2014., a urgiranje je ponovila i 2. rujna 2014., što proizlazi iz Službene bilješke sa suda koja se nalazi u privitku ovog reagiranja. Dakle, 2014. godine, četiri godine nakon poništenja Dopunskog rješenja, općinska državna odvjetništva, umjesto da zaštiti imovinu Republike Hrvatske, urgira da se za Svpetrus hotele d.d. što prije upiše reprogram kredita. Ne moram ni napominjati da su sve nekretnine iz poništenog Dopunskog rješenja opterećene založnim pravom zbog kredita koje su uzeli upravo Svpetrus hoteli d.d.
Iz za kraj, kad već nisu zaštitili imovinu RH pa imamo legalizirano nezakonito postupanje i štetu, nadležni iz državnog odvjetništva su mogli bar ispitati kako je HFP uopće donio ovakvo nezakonito rješenje, zašto nikada nije donio novo i ispravno, zašto se nije ispitalo što nekretnine čine u naravi, tko je odgovoran za ovakvo rijetko iznimno postupanje te zašto je dopuštena uknjižba kao i dokapitalizacija na temelju nepravomoćnog Dopunskog rješenja, zaključuje Maja Đerek.
Foto: Screenshot Google street view / N1
(objavljeno 22.5.2022.)
