Predsjednik HLS-a Ivica Budor (treći slijeva), desno od njega kontroverzni dopredsjednik HLS-a Nediljko Dujić
(foto: Lovački savez Zagrebačke županije)
Lovci pucaju od sreće – godišnji prihod Saveza se udvostručio. No, njegov predsjednik Ivica Budor niti nakon nekoliko mjeseci dogovaranja nije pristao dati intervju o radu te krovne udruge koju vodi. Uz sve druge prihode, Hrvatski lovački savez otvorio je u Zagrebu luksuzni hotel Republika u jednoj od vila koje posjeduje na vrhu prestižne Nazorove ulice, a dogodine otvaraju još jedan luksuzni hotel, u moslavačkom Podgariću
Piše: Saša Paparella
U subotnje jutro, pokraj svakog od rijetkih kafića u pustom ličkom kraju parkirano je po nekoliko terenaca. U osam ujutro viđate ih na svakom većem križanju, Većinom domaći lovci, poneki Talijan. Lokalcima je to ovdje glavna zabava. Popiju piće i krenu u lov, neko od njih s narančastim prslucima kako ne bi od lovaca sami postali lovina. No glavni su problem noćni lovci.
“Da ti pravo kažem, ne znam ti ja tko su oni. Prođu uvečer sa tim svojim pick-upovima kroz naše selo, onda noću čujem pucnjeve, a kasnije se vraćaju s naslaganim veprovima. Mislim da su Talijani, a možda su i naši, tko će ga znat”, priča nam sugovornik dok sjedimo u njegovoj kući, u jednom malom ličkom selu, blizu granice s BiH, daleko od autoceste i bilo kakve kontrole. Idealno za svakoga tko želi kršiti zakon, jer ovdje ima malo stanovnika i još manje policije. Kako se broj stanovnika smanjuje, tako je divljači sve više – na radost lovaca.
Par dana kasnije, u jednom selu u Baranji, slična priča. Lovci harače šumama preko vikenda, jer onda nema kontrole, državne institucije ne rade. Niti ovdje lokalci – barem onaj dio koji ne sudjeluje u lovu – nisu zadovoljni načinom na koji se lovci vladaju, naoružani se približavaju kućama, pucnjevima plaše okolinu. Pola sela sudjeluje u lovu, druga polovica lovce ne može smisliti. Po zakonu, “zabranjeno je loviti divljač u pojasu 200 metara od ruba naselja, odnosno u pojasu 100 metara od granice naselja, odnosno 300 m od granice naselja većih 0d 10.000 stanovnika u nizini i prigorju te 200 m od granice naselja u brdsko-planinskim područjima”. Vrlo često, lovci se znaju prikrasti i puno bliže kućama.
Predsjednik krši statut vlastite udruge
U prva četiri nastavka serijala o novcima mnogi od naših sugovornika iznijeli su kritike na ponašanje lovaca i propitali tvrdnju da su lovci prijatelji prirode. Nadali smo se o svemu tome porazgovarati s Ivicom Budorom, predsjednikom Hrvatskog lovačkog saveza (HLS), krovne udruge koja kroz lokalne saveze i lovačke udruge okuplja oko 67.000 članova. I to naoružanih.
Nažalost, iako vodi udrugu koja je navodno najmnogoljudnija u RH, te ima godišnji prihod od lijepih 13,4 milijuna eura, Budor nije pokazao baš nikakav interes da komunicira s javnošću i tri mjeseca nas je uporno ignorirao.
Prvi put smo mu se obratili potkraj kolovoza. Spočetka se pravdao bolešću i poručio da će nam se ubrzo javiti. Uslijedilo je mjesec dana otezanja, a kad smo ga zamolili da za razgovor odredi nekog drugog, poručio je da “HLS trenutno nije u mogućnosti osigurati sugovornika”. Te da sve odgovore možemo dobiti na stranicama HLS-a. Što je naravno neistina.
Sjedište Hrvatskog lovačkog saveza u Nazorovoj ulici
Što smo htjeli pitati Budora? Zanimala nas je ekonomija vezana uz lov, uloga lovaca kao navodnih čuvara prirode, etičke dileme oko lovstva, politika koncesioniranja lovišta, u kojoj mjeri je lov sport elite, dolasci stranih lovaca…Nije pomoglo niti što smo Budora podsjetili na Statut HLS-a, po kojem “Savez članovima i predstavnicima javnog informiranja omogućuje slobodan pristup informacijama o radu tijela Saveza.” Niti na još nekoliko mailova nismo dobili odgovor.
Budor: ‘Glupa su vam pitanja’
No kasnije se ispostavilo da smo zapravo smo dobro prošli. Prije desetak godina izbila je afera jer se saznalo da je Hrvatski lovački savez kupio 100 rasplodnih junica. Pitanje novinarke Jutarnjeg lista koliko su plaćene Budor je nazvao “glupim” (?!) i odbio na njega odgovoriti, iako je istovremeno tvrdio da su svi dokumenti HLS-a “javni i transparentni”.
“O netransparentnom trošenju novca u vrhu Hrvatskog lovačkog saveza, točnije u krugu ljudi odanih dugogodišnjem predsjedniku HLS-a, generalu Đuri Dečaku, u medijima je pisano u više navrata. Hrvatski lovački savez raspolaže pozamašnim godišnjim budžetom od oko dvadeset milijuna kuna… Samo od članarine godišnje se uprihodi 11 milijuna kuna. Ostatak novca ubire se od iznajmljivanja zgrada u vlasništvu HLS-a, zaradama od odstrjela u lovištima u kojima HLS ima koncesiju, jer su bogataši iz Hrvatske i inozemstva spremni platiti pozamašne svote za odstrel nekog od primjeraka divljači. Iz državne se blagajne godišnje prebaci više milijuna kuna u blagajnu Lovačkog saveza, ali država ne nadzire troši li HLS taj novac novac na ono za što je namijenjen”, objavio je tada Jutarnji.
General Dečak je vodio savez u nizu uzastopnih mandata, sve do svoje smrti 2022. Budor predstavlja politiku kontinuiteta, jer je kao tajnik udruge godinama surađivao s Dečakom. Čak su imali i neke poslovne odnose, kao suvlasnici tvrtke Agroledina. Koja je doduše lani završila u stečaju. No za razliku od Dečaka koji nam se rado odazivao na razgovore, njegov nasljednik takvu namjeru ne pokazuje.
Spomenimo da HLS ima i petero dopredsjednika, a za Dalmaciju je zadužen Nediljko Dujić, predsjednik uprave Hrvaskih šuma o kojem se u zadnje vrijeme dosta pisalo zbog ‘afere nakaze’. Tada smo saznali i da, vidi vraga, uz jednu Dujićevu kćer koja je zaposlena a u HEP-u, druga kćer “povremeno radi za Hrvatski lovački savez“.
Hrvatske šume od lovstva uprihode 1,9 milijuna eura
Slučaj je htio da baš Hrvatske šume gospodare mnogim lovištima u RH, pa smo im – kad je već Budor nedostupan – poslali upit. “U dugogodišnjoj tradiciji šumarske struke u Hrvatskoj, osim gospodarenja šumama i šumskim zemljištem, Hrvatske šume d.o.o. gospodare i lovištima, što na neposredan način svjedoči o integralnom gospodarenju divljači i šumom u kojoj kao rijetko gdje na starom kontinentu, žive i razmnožavaju se sva tri europska predatora: smeđi medvjed, vuk i ris. Danas Hrvatske šume d.o.o. gospodare s 22 otvorena lovišta, 1 ograđenim lovištem i s tri uzgajališta divljači na ukupnom prostoru od 298.913 ha. Otvorena lovišta zauzimaju 292.818 ha, ograđena lovišta 4.140 ha, dok se različite vrste divljači uzgajaju u posebno pripremljenim i stručno vođenim uzgajalištima površine od 1.955 ha. Godišnja lovozakupnina iznosi 250.000 eura. Diljem RH imamo 30-tak smještanih objekata koji se koriste u komercijalne svrhe (turizma i lovstva), ali i za vlastite potrebe pri izvođenju radova sukladno šumskogospodarskim planovima, kad je potrebno smjestiti dislocirano terensko osoblje. Cijene usluga su javno dostupne na mrežnim stranicama HŠ d.o.o. u Cjeniku odstrjela divljači i usluga u lovu. U poslovnoj 2023. godini ukupni prihodi od djelatnosti lovstva iznosili su 1.888.080 eura”, odgovoreno nam je iz HŠ-a.
A kako se financira HLS? Po njihovom cjeniku, članarina u HLS-u je između 45 i 65 eura, ovisno o tome je li lovac član nekog lovačkog društva. Osposobljavanje za lovca HLS naplaćuje 80 eura, za lovočuvara 200 eura, za ocjenjivača trofeja divljači 250 eura, za lovnika 300 eura, za pregledavača mesa divljači 120 eura, a za uzgajivača kućnih ljubimaca 60 eura. Cijena mjesečne lovačke iskaznice za stranog lovca je 70, a godišnje 300 eura.
Hotel Republika (zgrada u pozadini sjedište je HLS-a)
Iskorak u hotelijerstvo
Nadalje, HLS ima u vlasništvu dvije tvrtke, HLS trgovina i Vila Garić, a u obje je direktor Ivica Budor. U obje te tvrtke Budor je 2022. bio privremeni upravitelj, odnosno privremeni stečajni upravitelj. Prva je Vila Garić d.o.o., koja zapošljava petero ljudi, lani je uprihodila 200.ooo eura i imala 100.000 eura minusa. Tvrtka HLS trgovina d.o.o. lani je utrostručila prihode na preko pola milijuna eura. Zapošljava 11 ljudi. Ta nam je tvrtka zanimljiva jer preko nje posluje – jedan hotel.
Uputili smo se do vile u kojoj se smjestio HLS, na samom vrhu Nazorove ulice, jednoj od skupljih zagrebačkih ulica. Na broju 57 je obitelj Tuđman, na 59 je živio Joža Manolić, a na broju 61 obavještajac Ivan Krajačić Stevo. U vili na broju 63 tijekom Drugog svjetskog rata je bio glavni stožer Wehrmachta za Hrvatsku, a nakon rata u njoj je živjela Hertha Haas, druga supruga Josipa Broza Tita. U toj je vili od 1963. uprava HLS-a, odnosno Lovački muzej. No HLS u svom vlasništvu ima i susjednu, nekadašnju Krajačićevu vilu, koju su 2021. preuredili u luksuzni hotel Republika. “Hotel Republika osnovao je Hrvatski lovački savez kao zanimljiv komercijalni dodatak njihovim uobičajenim aktivnostima kao krovne nacionalne udruge lovaca i lovačkih društava”, navode u hotelu.
Nekoć je u toj zgradi bila lovačka uprava, no u Domovinskom ratu stigla broj lovaca se smanjio sa 73.000 na 30-ak tisuća članova, pali su i prihodi od članarina, pa je donesena odluka da se uprava preseli u kuću-muzej, a da se “Krajačićeva kuća” daje u najam. Narednih godinu tu su se izmjenjivali Ured za upravljanjem državnom imovinom, a potom i ministarstva koja su vodili Jure Radić (ministar obnove i razvitka) te Božidar Kalmeta, nekadašnji HDZ-ov ministar mora, prometa i infrastrukture. Nakon toga je vila godinama propadala, sve dok Dečak nije odlučio pretvoriti ju u hotel.
U sklopu hotela je i restoran Mošinsky, koji nudi samo skupa jela od divljači iz ulova, a ne iz uzgoja. Kulen od divlje svinje, kobasice od divlje svinje i jelena… Meso divljači kupuje se isključivo od lovačkih društava, a jelovnik ovisi o sezoni lova i lovostaju. Jedino ćete uvijek moći pojesti gulaš od vepra, na kojega nije propisan lovostaj.
Lovački kampovi za mlade
No nije Republika jedini luksuzni hotel koji lovci planiraju otvoriti. U Vili Garić u Podgariću u prosincu 2023. održana je izvanredna skupština HLS-a, na kojoj je izglasano povećanje cijene članarine u HLS-u. U travnju 2024., saznali smo da se taj objekt pretvara u hotel s četiri zvjezdice i izletište, ali i reprezentativan lovačko-edukacijski centar. Ukupna vrijednost investicije je osam milijuna eura od čega nešto više od 4,2 milijuna eura stiže iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Ministarstva turizma dok je ostatak iznosa osigurao Hrvatski lovački savez. “Novoobnovljeni objekt postat će i izletište koje će moći posjećivati ne samo lovci, već i svi građani koji se žele upoznati s aktivnostima lovstva”, naveo je tada Ivica Budor. Ovdje će se briga posvetiti i novim generacijama lovaca. “Tu planiramo provoditi edukacije od izobrazbe za lovaca do ostalih stručnih kadrova u lovstvu, ali objekt će služiti i za edukacije za djecu poput škola u prirodi i lovačkih kampova za sve uzraste mladih“, rekao je Budor. Iako zasad još ne znamo kako će se djeci objasniti ljepotu ubijanja životinja.
(objavljeno 30.11.2024.)
foto: Saša Paparella
Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti
