Foto: Mreža TV
Pesimizam je obuzeo nekoliko vlasnika i direktora lokalnih televizija s kojima smo razgovarali. Mnogi su u financijskim problemima, tvrde da se javne institucije ne pridržavaju zakonske odredbe po kojoj moraju trošiti minimalno 15 posto sredstava za oglašavanje na regionalnim i lokalnim medijima. A propisanih kazni za takvo ignoriranje zakona nema. Dodatni je problem što marketinške agencije ne žele raditi s lokalnim televizijama
Piše: Saša Paparella
“Trenutno su sve lokalne televizije u ogromnim poteškoćama i dobroj većini prijeti stečaj. Narasli su nam svi troškovi, od struje, OiV-a, goriva…dok je s druge strane nevjerojatna količina nameta koje televizije i radiji imaju – tu su HUZIP/ZAMP, HAVC, HRT… Pad prihoda od 2020. do danas je između 25 i 30 posto, što niti jedna ozbiljna djelatnost ne može istrpjeti”, otvoreno nam je, upitan kako uspijeva poslovati, odgovorio Saša Engler, direktor i jedan od suvlasnika kanala Mreža TV, a koji posluje preko zagrebačke tvrtke Nezavisna televizija ( NeT d.o.o. ).
“Najveći je problem što je zakon propisao da sve državne javne institucije i uprava moraju trošiti minimalno 15 posto sredstava za oglašavanje na regionalnim i lokalnim medijima, no toga se nitko ne pridržava, jer nema zakonskih kazni. Dobili smo koncesije, država nam je propisala hrpu obaveza kojih se moramo držati, ali onda nam nije sukladno tim obavezama osigurala načine financiranja. Dakle, nametnulo se privatnim vlasnicima obveze kroz koncesiju, ali im se nije osigurao način da oni kroz tu koncesiju imaju mogućnost zarade. Niti u jednoj djelatnosti nema toliko ograničenja kroz zakone koliko imaju televizije. I to nas sve dovodi u katastrofalne poteškoće u poslovanju. Godinama ni jedna televizija nije ‘pozitivna’ i jedva preživljavamo, pa se postavlja pitanje – nije li cijeli sustav postavljen krivo? Nemoguće da nitko od nas ne zna raditi televizijski posao!”, kaže Engler.
“Propisano nam je sve živo, snima nas se 24 sata i sankcionira za svaki veći prekršaj u emitiranju. Zato svi lokalni programi izgledaju isto. Ako vam netko propiše sve parametre i vremena od kada do kada i u kojoj količini nešto morate emitirati, onda kad se sve stavi na papir vi nemate mogućnosti biti kreativni i, za razliku od konkurencije, ići s drugačijim programom, jer tim odstupanjima nećete zadovoljiti obveze koje je propisao Zakon o elektroničkim medijima (ZEM), a provodi ih Agencija za elektroničke medije (AEM), koja je dodatno donijela još nekoliko pravilnika po kojima moramo raditi. Tu dolazimo do apsurda – dobili ste koncesiju, trebali bi ju iskorištavati i državi plaćati njezin dio, a vi ste toliko ograničeni svime da jedva preživljavate, pa država gubi zaradu ali i kvalitetu informiranja kroz program”, napominje direktor Mreže TV.
‘Zakon su pisali ljudi koji nisu radili na televiziji’
“AEM kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u našim prihodima sudjeluje s osam posto, no taj dio sufinanciranja ne prelazi 50 posto troška emisija koje sufinancira. Prema našoj računici vjerojatno radimo minus s tim emisijama, ali ne možemo si dozvoliti nesudjelovanje jer moramo proizvoditi program… Moglo bi se reći da sva sredstva od AEM-a na godišnjoj razini odu samo na te namete koji nemaju nikakav posebne veze s našim radom i proizvodnjom. Nacionalna Udruga Televizija (NUT) je godinama upozoravala na nelogičnosti u zakonu, ali nažalost taj zakon su pisali ljudi koji nikad nisu radili na televiziji ili radiju ili nisu napravili programsku shemu pa ne razumiju tematiku, već su kroz političke odluke prepisivali dio zakona drugih zemalja. A prvenstveno je tu zakazalo Ministarstvo kulture s nekompetentnim ljudima”, proziva naš sugovornik.
Upitan za ostale prihode, Engler odgovara: “Kao jedna od najvećih regionalnih televizija, imamo naravno i najveće troškove proizvodnje. Zakon nam je propisao da moramo pratiti vijesti s cijelog područja koncesije, te temeljem toga sudjelujemo i u natječajima gradova i općina s našeg područja kako bi mogli financijski pokriti ogromne troškove proizvodnje. Ti prihodi ili udjeli u našoj proizvodnji čine oko 20 posto prihoda. S tim sredstvima ne možemo pokriti trošak proizvodnje programa s područja koncesije. To što imamo ugovor s gradovima i općinama ne utječe na našu objektivnost, mi smo svih 28 godina nezavisni po tom pitanju. Ostatak prihoda čine marketinške aktivnosti, gdje smo sve regionalne televizije zakinute situacijom u kojoj marketinške agencije ne žele raditi s regionalnim i lokalnim televizijama, jer im je to napor. Lakše je pustiti te kampanje na nacionalnim televizijama koje rade damping cijena i kad vide da mi imamo oglašivača ponude mu oglašavanje za isti iznos na nacionalnom nivou, iako mi lokalno imamo dobru gledanost. Tako da se sav naš napor svede na zaradu onoga što sami ugovorimo”, zaključuje Engler.
‘Danas je za lokalne TV 20 posto manje novca u Fondu’
I Denis Mikolić direktor pulske Nove TV tvrdi da su “lokalne TV pred gašenjem”, ali i ističe da je “pomoć AEM iznimno važna. Nažalost, sredstva Fonda su od osnivanja ista, tri posto od TV pristojbe koja se nije mijenjala. Nekad su sredstva Fonda bila namijenjena za lokalne radio postaje 50 posto i za lokalne TV postaje 50 posto. U međuvremenu su u korisnike Fonda ugrađeni svi koji su to zatražili – nezavisni proizvođači, portali …. Danas je za lokalne Tv oko 20 posto manje sredstava u Fondu. U drugim zemljama svakoj ugradnji novih korisnika prethodi povećanje prihoda Fonda. A novi korisnici Fonda za koje su odvojena sredstva, ne uspijevaju ni povući sva namijenjena im sredstva.
Denis Mikolić (TV Nova)
U Istri lokalna samouprava sufinancira sve lokalne medije. TV Nova nastala je na specifičan način. Osnovana je od strane Istarske županije 1993. U temeljnim dokumentima predviđeno je da se putem javnog poziva , pozove zainteresirane fizičke i pravne osobe da sukladno uplaćenom temeljnom kapitalu postanu suvlasnici TV Nove. Tako je 30 hrabrih uplatilo svoja sredstva i postali su suvlasnici. Danas je TV Nova u većinskom privatnom vlasništvu, a kao suvlasnici su i županija i neki gradovi. Financiramo se od Fonda (oko 14 posto, velika državna potpora ), lokalne samouprave ( oko 18 posto ugovorima i fakturama ), a ostalih 68 posto je tržište (oglašivači)”, kaže.
‘Ministrica kulture se oglušuje što novcem domaćih oglašivača, kršeći zakon, pomažemo strane vlasnike nacionalnih televizija’
Kao i Engler, i Mikolić ističe sljedeće: “sukladno čl 38. ZEM po kojem bi ministarstva i sve tvrtke u većinskom državnom vlasništvu morale 15 posto godišnje utrošenih sredstava za promociju trošiti na lokalnim elektroničkim medijima ( INA , HEP , HR Lutrija, HR turistička zajednica …. dakle svi najveći oglašivači u HR ), lokalne TV već godinama ne ostvaruju gotovo ništa. Spominjem taj članak jer govorimo o milijunskim iznosima koji bi riješili opstanak lokalnih tv postaja. Na nacionalkama se vrte kampanje. Dakle novcem domaćih oglašivača, kršeći zakon, pomažemo strane vlasnike RTL-a, Nove TV i državnu HRT, a lokalci su pred zatvaranjem. Razlog je u tome što ne postoje kaznene odredbe za nepoštivanje zakona, namjerno su ih zaboravili napisati. Na naše inzistiranje kod donošenja novog zakona da se napokon ugrade kaznene odredbe, ministrica Nina Obuljen Koržinek je ustvrdila da se zakon poštuje i da nema za to potrebe. Brojke je demantiraju – 147 subjekata na koje se odredba odnosi moraju AEM-u podnijeti izvještaj. Najveći se oglušuju i na ovu odredbu. I nikome ništa!
Redakcija TV Nova (Pula)
Ključni problem svih problema je financiranje medija. Ni normalnim novinarskim radom, a kamoli istraživačkim novinarstvom ne može se baviti nijedan medij ako nema osigurano financiranje. EU trenutno raspravlja o modelima financiranja. Zemlje koje su odlučile da žele imati lokalne tv postaje, iznašle su načine financiranja”, kaže Mikolić.
Kanal Ri još od 2012. svu dobit troši na pokrivanje dugova
Problema ima i lokalna riječka televizija. “Ukupni prihodi Kanala Ri u 2022. iznosili su 7,2 milijuna kuna. Od većinskih vlasnika televizije: Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke dobili smo nešto manje od 2,5 milijuna kuna + PDV. Sredstva Fonda AEM-a znatno pomažu u održavanju likvidnosti televizije, no nažalost svake se godine smanjuju; 2022. dobili smo 839.52 kuna, a u 2023. 625.610 kuna. Od ostalih prihoda, refundacije iznose 1.226.062,00 kn, dok ostatak prihoda dobivamo od komercijalnih oglašivača. Naša televizija bilježi veliki pad prihoda od marketinga, u 2020. godini od čak 27,416%, a u 2023. godini u odnosu na 2021. i 2022. godinu pad u iznosu od 12,66 posto”, rekla nam je Gordana Šimić Drenik, direktorica Kanala Ri.
“Problem Kanala Ri su nagomilavani dugovi tijekom više od 23 godine poslovanja, tako da se većinski dio uprihodovanih sredstava utroši na krpanje dugova. Naime od 2012. sva dobit se raspoređuje za pokriće gubitka iznad visine kapitala. Kanal Ri je od 2013. do 2018. godine rješavao najveće dugove kroz predstečajnu nagodbu. A 2022., da se izbjegne isti scenarij, većinski vlasnici Grad Rijeka i PGŽ dokapitalizirali su televiziju s iznosom od dva milijuna kuna. Ostali su dugovi u iznosu od još dva milijuna kuna.
Postojeći model financiranja bio bi dostatan za bazično poslovanje naše televizije (bez velikih produkcijskih ili sadržajnih iskoraka) kada nas ne bi gušili toliki naslijeđeni dugovi. No za bilo kakav televizijski napredak svakako bi bilo dobro kada bi se postojeći model korigirao tako da i lokalne televizijske kuće dobiju dio sredstava koje su na žalost trenutno dostupne samo velikim nacionalnim tv kućama. Isto tako, od iznimnog značaja bi nam bilo da se sredstva koja smo dobivali od AEM-a ne smanjuju, nego da nam se ili povećaju ili makar vrate na iznose koje smo nekada dobivali”, apelira naša sugovornica.
(objavljeno 30.11.2023.)
Ovdje možete naći prvi, drugi i treći nastavak serijala o lokalnim televizijama
Novinarski projekt „Lokalne televizije između kontroverznih poduzetnika i mjesnih šerifa“ realiziran je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije (AEM) iz programa poticanja novinarske izvrsnosti
