Foto: screenshot emisija Bujica
Unatoč raznim pokušajima da ih se održi na životu, niz lokalnih Tv postaja financijski jako slabo stoji. Njih desetak sada je dobilo i nalog Odašiljača i veza (OiV) da hitno namire svoja dugovanja, što znači da bi neke od njih mogle propasti. U moru neatraktivnih emisija na lokalnim televizijama veću gledanost ima samo kontroverzna Bujica
Piše: Saša Paparella
Većina lokalnih televizija već godinama bilježe strmoglavi pad prihoda. Ma koliko se isticala njihova važnost za zajednicu, skoro nemoguće im je napraviti neki iskorak u poslovanju, jer za to nemaju novaca. Zato se sve svodi na copy-paste novinarstvo, a u takvoj produkciji jeftinog programa više se nitko ne uspijeva izdvojiti. Njihovi su programi bez inovativnosti, pa zato i gledanost nije osobita. Na vijestima uglavnom objavljuju izjave gradskih dužnosnika, s vrlo malo dubljih istraživanja. Kako bi preživjele, lokalne se televizije okreću lokalnim vlastima, koje im financijski pomažu ali zauzvrat očekuju pozitivno intonirane priloge o njihovu radu.
Kad je i bilo pokušaja da se rade neke istraživačke emisije, ispostavilo se da nisu isplative jer su skupe, a oglašivačima nisu zanimljive. Oglašivači se ne vole oglašavati u ozbiljnoj političkoj emisiji, nego li u zabavnoj. Ne žele pasti u nemilost vlasti zbog oglasa, objavljenog u emisiji u kojoj se nekog krivog nagazilo. Kako kaže jedan poznavatelj prilika, “zato se sve svelo na neka privatna poznanstva s ljudima u biznisu koji se povremeno oglase. Nekoć su se prihodi od oglasa računali u stotinama tisuća kuna, sada se računaju u tisućama eura. Lokalne TV postaje sada žive od jedinica lokalne samouprave (JLS), eventualno od novca državnih tvrtki te od Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije (AEM). Takav model može kratko izdržati, nema perspektive i propast će, osim ako ima političku podršku”, kaže naš sugovornik.
Digitalizacija je samo odmogla
“Oglašavanje na lokalnim razinama je odavno mrtvo jer lokalne pekare ili obrti novac za tu namjenu troše na jeftinijim društvenim mrežama, pa se lokalne televizije sve više okreću prema prihodima iz jedinica lokalne samouprave. I to je zakon zakomplicirao pa dosta općina, zbog nedostatka vlastitih kapaciteta, radije ne isplaćuje novac medijima na lokalnoj razini. Na duge staze sve to je iscrpilo financijski, potom i kadrovski male televizije, pa sve manje ulažu novac u bolje programske sadržaje i time dodatno gube gledatelje”, obrazlaže medijski stručnjak Zoran Kovačić, glavni urednik portala Media daily, koji je i sam pokretao neke lokalne Tv postaje.
“Regionalne televizije kontinuirano gube svoju publiku iz više razloga. To se događa od početka digitalizacije zemaljskog emitiranja, tamo još od 2010. Najveći krivac za tu situaciju Ministarstvo kulture i medija te Vijeće za elektroničke medije (VEM). Njihov krimen je u tome što nisu do kraja uredili tržište putem zakonskih odredbi da na njemu postoji prostor za razvoj jakih regionalnih televizija, već su stvorili takav zakonski okvir u kojem se iz Fonda za pluralizam medija većinom financijski potiče proizvodnja emisija koje nitko ne gleda, ali su ga regionalne televizije prisiljene proizvoditi jer im treba novac za preživljavanje”, kaže Kovačić, pa nastavlja.
Zoran Kovačić, foto: Media daily
“Tako Fond, ironično ali istinito, pomalo postaje grobar tih manjih televizija i koji u praksi služi za plaćanje visokih troškova emitiranja Odašiljačima i vezama. To je drugi razlog koji ne razumije resorno Ministarstvo i VEM. Regionalne televizije su u analogiji imale višestruko manje troškove emitiranja nego što to imaju od 2010., kad im je nametnuta obveza da emitiraju program putem odašiljača OIV-a. Radi se o enormnim iznosima koji se tako prelijevaju iz Fonda u državni OIV. Da se ima sluha i da postoji strategija na državnoj razini o potrebi sačuvanja pluralizama medija na lokalnoj i regionalnoj razini taj bi trošak odavno bio skinut s vrata tim malim poduzetnicima.
Potom, zakonske odredbe su vrlo krute i u pogledu izmjena programske sheme i umrežavanja, iako VEM i Ministarstvo žive u zabludi da je to olabavljeno posljednjim zakonskim izmjenama. Koliko su za državu regionalne televizije bitne pokazuje i to da je novim zakonom uvedena obveza telekom operaterima plaćanja distribucije programa putem njihovih platformi, ali samo za nacionalne televizije. Regionalni program po toj logici ne vrijedi ništa”, zaključuje Kovačić, koji je još 2019., u razgovoru objavljenom pod naslovom Financiranje lokalnih programa marketingom je mrtvo , rekao da lokalni mediji nikako ne mogu biti tržišno isplativi, jer više ne postoje oglašivači za lokalce. Potrebni su novi modeli. Svakako da se za financiranje lokalnih medija treba najviše izdvojiti iz proračuna te lokalne zajednice gdje medij djeluje, no ne da ovise o lokalnoj politici. To se pokazalo iznimno lošim jer se gubi kritička misao, a lokalne vijesti postale su sterilni bilteni rada župana, gradonačelnika i načelnika. Gdje je tu život puka? Zalažem se za model u kojem će se na županijskoj razini izdvojiti novac sa stavke informiranje županija, gradova i općina na jedan račun i onda se taj novac podijeli za projekte koje će mediji predložiti. Komisija koja bi to odlučivala ni na koji način ne bi bila vezana uz politiku. Struka bi na razini županija izabrala svoje predstavnike u toj komisiji, uz jasna pravila dodjele novca”, rekao je tada Kovačić.
Zbog Malnara OTV pod sankcijama VEM-a
Pokušavajući privući publiku, lokalne su televizije dosad svega par puta iznjedrile neku zanimljivu emisiju. Primjerice, “antitelevizijska emisija” Noćna mora Željka Malnar koja se na zagrebačkom OTV-u počela prikazivati 1992. dobila je kultni status. Posebno su upamćene epizode poput one kad su Malnar, Ševa i ekipa ugostili poznatog košarkaša Dennisa Rodmana. Emisija je postala toliko popularna da je 2004. odbor zagrebačke gradske skupštine za javna priznanja inicirao dodjelu Plakete Grada Zagreba Noćnoj mori “zbog njezine autentičnosti, hrabrog suprotstavljanja umjetnom virtualnom svijetu, lažnim veličinama i društvenoj hipokriziji”. Međutim, zbog primjedaba Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) taj je prijedlog bio skinut s dnevnog reda sjednice poglavarstva. Predsjednik HHO Žarko Puhovski pojasnio je kako je neprimjereno da se dodjeli plaketa za emisiju u kojoj se “beskrupulozno koriste hendikepirane osobe i širi rasizam”. U više navrata jasno se izrugivalo i s Romima, a sve to nam se čini neprihvatljivo, dodao je. Naveo je i kako je za jednog ministra u vladi rečeno da je nesposoban zbog svog židovskog, genetskog nedostatka što je u emisiji prošlo bez ikakvog komentara.
Foto: screenshot Noćna mora
Problemi s Noćnom morom su se nastavili i dalje. U veljači 2005. u toj su emisiji prikazani isječci iz amaterskog porno filma Kozjak, nakon čega je VEM na 24 sata oduzeo koncesiju emitiranja programa OTV-a. Nekoliko mjeseci nakon toga Malnar seli na Z1 televiziju. Početkom 2007. u emisiji je gostovao predsjednik Partije podunavskih Srba Rade Leskovac. Tri dana nakon emisije, Malnar je zbog toga pretučen metalnom šipkom u jednom kafiću. U lipnju 2010., emisija se nakon 18 godina ugasila.
Zbog Bujice kažnjeno šest lokalnih postaja
U jednoj od epizoda Noćne more gostovao je Velimir Bujanec, koji je drugog čestog gosta – Mladena Schwartza – otvoreno vrijeđao zbog njegovog židovskog podrijetla. Nekoliko godina kasnije, Bujanec je dobio priliku za nastavak – na Z1 počinje voditi svoju emisiju, Bujica. Emisija se prikazuje triput tjedno, uživo na Z1 i Slavonskoj televiziji, a snimku emitiraju neke partnerske televizije, s nadom da će ih radikalna retorika spasiti. Bujicu navodno gleda i do 100.000 ljudi, no upitan je njen marketinški potencijal jer se u toj emisiji oglašavaju samo politički izrazito obojeni oglašivači, primjerice Hrvatski tjednik. Neki od gostiju tvrde da se dolazak u tu emisiju ponekad naplaćuje, no takvo što treba uzeti s rezervom. Bujica služi kao pozornica za sukobe na desnici, pa tako i u obračunima čelništva Domovinskog pokreta – jedan od lidera te stranke Mario Radić navodno je prikriveni vlasnik Z1, a saborski zastupnik Nikola Grmoja Bujanca naziva glasnogovornikom Radićeve skupine. Prošlu je godinu Z1 završila sa 707.000 eura prihoda i dobiti od 113.000 eura. Nažalost, od Miljenka Ćurića, direktora Z1 i nekadašnjeg menadžera Miroslava Škore, nismo uspjeli dobiti odgovore na pitanja kako se financira ta lokalna TV postaja te po kojem modelu surađuju s Bujancem, čija tvrtka Bujica media je u stečaju.
Kako bilo, početkom 2016. Bujanec je vodio marš na Agenciju za elektroničke medije, a predsjednici VEM-a Mirjani Rakić poklonio je četničku kapu (?). Razlog za prosvjed bila je odluka VEM-a da se Z1 na tri dana oduzme koncesija zbog govora mržnje. Voditelj Marko Jurič upozorio je naime građane da ne hodaju blizu sjedišta Srpske pravoslavne crkve u Zagrebu jer bi im “djecu četnik mogao zaklati”.
Čini se da mjera nije dala osobita učinka pa je potkraj 2018. VEM zbog Bujice privremeno oduzeo koncesiju nakladnicima svih televizija koje su emitirale Bujančevu huškačku emisiju o migrantima. Zabranom emitiranja na jedan dan kažnjeni su tada Z1 televizija, SBTV i Osječka televizija, a televizije Srce TV, Adriatic i TV Jadran kažnjeni su s po četiri sata neemitiranja.
Nije to bio neki osobit udarac, no sada bi za neke lokalne televizije mogao uslijediti jedan puno jači. Navodno je OiV upozorio desetak regionalnih televizija da će im zbog neplaćanja blokirati račune; naši sugovornici tvrde da su te prijetnje dosta opasne. Iz OiV-a smo pak dobili ovakav odgovor: “OIV televizijskim nakladnicima nije poslao obavijest da će im blokirati račune ako ne plate svoje dugove. Naime, radi se o obavijesti o propuštenoj obvezi plaćanja u roku dospijeća, a što je dio uobičajene provedbe mjere naplate. Sve druge informacije, a koje uključuju konkretne televizijske nakladnike te iznose nismo u mogućnosti iznositi s obzirom na to da se radi o poslovnoj tajni te bi objavom istih potencijalno naštetili dugogodišnjim partnerskim odnosima”.
objavljeno: 30.10.2023.
(nastavlja se)
Novinarski projekt „Lokalne televizije između kontroverznih poduzetnika i mjesnih šerifa“ realiziran je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije (AEM) iz programa poticanja novinarske izvrsnosti
