Povežite se:
HomePodzemlje & nadzemljeLjubica Lukačić: “Tomašević je trebao poduprijeti Držaića za ravnatelja URIHO-a!”

Ljubica Lukačić: “Tomašević je trebao poduprijeti Držaića za ravnatelja URIHO-a!”

Saborska zastupnica Ljubica Lukačić, predstavnica 608.000 građana RH: ‘Tomašević je trebao poduprijeti Držaića za ravnatelja URIHO-a!’   

HDZ-ova saborska zamjenica za premijera Andreja Plenkovića pokušava se izboriti za prava osoba s invaliditetom, društvene skupine kojoj i sama pripada. Nije zadovoljna odnosom zagrebačkih vlasti prema ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju URIHO, gdje pola radnog vremena radi kao pomoćnica v.d. ravnatelja Josipa Držaića, inače člana predsjedništva stranke Bandić Milan 365. Tvrdi da u toj ustanovi, opterećenoj aferama i tužbama protiv zviždača i novinara, nije bilo nepravilnosti  

Piše: Saša Paparella

Zastupnica Ljubica Lukačić u Sabor je ušla na listi HDZ-a kao zamjenica aktualnog premijera Andreja Plenkovića i u hrvatskom parlamentu zastupa više od 600.000 građana Hrvatske, koliki je službeni broj osoba s invaliditetom, društvene skupine kojoj i sama pripada. Iako ih je tako puno, oni iz niza razloga nisu vidljivi, kao što niti za zastupnicu Lukačić, kojoj je ovo već drugi saborski mandat, većina građana RH nije čula. 

Jedina ste osoba s invaliditetom u Saboru, shvaćaju li vas druge osobe s invaliditetom kao svog predstavnika? 

Prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji vodi registar osoba s invaliditetom, u RH  ima nešto više od 608.000 osoba s invaliditetom. Vjerujem da me doživljavaju kao svog predstavnika. Upravo je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković svoje mjesto u Saboru dao meni kako bi osobe s invaliditetom imale zastupnika u Saboru, te kako bismo politike za osobe s invaliditetom rješavali na partnerski način s predstavnicima udruga osoba s invaliditetom.

Uz to što ste saborska zastupnica, pola radnog vremena zaposleni ste u Ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO. Kako poslujete ta, kako se službeno zove, zaštitna radionica, u kojoj je po službenim podatcima zaposleno oko 450 ljudi?

 URIHO je najveća zaštitna radionica osoba s invaliditetom u kojoj radi oko 500 djelatnika, od kojih je oko 300 osoba s invaliditetom. Postoji već 75 godina i dobro posluje. Financira se dijelom prihoda od Grada Zagreba koji je naš osnivač, te prihodima koje ostvaruje na otvorenom tržištu rada. Redovito isplaćuje plaće svojim radnicima i sva davanja zagarantirana kolektivnim ugovorom.

Koliko je osoba s invaliditetom u RH zaposleno?

Prema podacima HZZ-a takvih je 11.000, međutim u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom upisano je 11.800 osoba s invaliditetom. Razlika u podacima postoji zato što neke osobe s invaliditetom koje su se zaposlile nisu bile prijavljene na HZZ.  

Ustavni sud RH je nedavno presudio u korist zviždača Vlatka Klarića, koji je 2012. dobio otkaz u URIHO-u zbog iznošenja dokumenata o poslovanju pred novinare. Tada je objavljen niz tekstova u kojima se tvrdi da je ravnatelj URIHO-a Josip Držaić, čija ste vi pomoćnica,  podizvođačima protupropisno prepustio desetke milijuna kuna vrijedne poslove dobivene od javnih tvrtki i institucija, a URIHO i njegovi zaposlenici su pritom samo iskorišteni kao paravan za dobivanje tih poslova?

Vlatko Klarić je jedan od dvojice naših bivših radnika koji su dobili otkaz zbog povrede radne obveze isključivo zato što su ušli u prostorije Ustanove u neradni   dan. Naime svi zaposlenici ukoliko iz nekog razloga trebaju u neradni dan u ulaziti u prostorije Ustanove za to moraju dobiti odobrenje, što ova dvojica radnika nisu imali, a dokumentacijom koja je iznijeta nanijeta nam je šteta. U radnim sporovima koje su Vlatko Klarić i Zlatan  Osmanović vodili protiv Ustanove bitno je naglasiti kako nisu uspjeli, te je presudu općinskog suda u Zagrebu potvrdio Županijski sud, a nisu uspjeli ni u reviziji pred Vrhovnim sudom RH. URIHO vjeruje u pravnu državu i poštivat će sve odluke sudova, ali i dokazivati i nadalje da je pravilno postupio prilikom otkazivanja tih ugovora o radu.

Nije li se 2013. zbog te afere mijenjao Zakon o javnoj nabavi, u kojem je sada određeno da zaštitne radionice kao što je URIHO mogu u javnoj nabavi podizvođačima mogu dati najviše 20 posto vrijednosti ugovora?

Nije se zakon mijenjao zbog nas, zaštitne radionice su izmjenama i dopunama zakona o javnoj nabavi iz 2013. stavljene u povoljniji položaj jer bez mogućnosti davanja rezerviranog ugovora podizvoditeljima, onih koji ne zapošljavaju osobe s invaliditetom, zaštitnim radionicama nije moguće funkcionirati. 

Na račun Josipa Držaića bilo je tada optužbi da lomi narudžbe kako bi izbjegao postupak javne nabave? 

URIHO nije obveznik postupaka javne nabave, međutim tamo gdje je krajnji korisnik postupci se provode upravo po nalogu ravnatelja Ustanove.

Mislite da u URIHO-u nije bilo nepravilnosti?

U to su vrijeme istražne radnje proveli USKOK, DORH i  Financijska policija i koliko znam nisu pronađene nikakve nepravilnosti.

Držaića prozivaju i zbog podizanja čak desetak tužbi protiv novinara?

Da, tada je niz novinara iznosilo netočno informacije u svojim tekstovima o gospodinu Držaiću zbog kojih bi se čovjek osjećao oklevetan. Stoga nije nikakvo čudo podizanje tužbi.

Kako su završile te tužbe? Navodno su sve odbačene?

Dobivanjem radnog spora s dvojicom bivših radnika neke tužbe više nisu imale smisla pa ih je gospodin Držaić povukao, no ne znam detalje oko tih tužbi.

Kako se slažete s v.d. ravnateljem Držaićem s obzirom na to da ste vi u HDZ-u, a on je u vrhu stranke Bandić Milan 365? Doduše, vaše su stranke u Saboru bile koalicijski partneri?  

Dobro se slažemo, ja sam u Ustanovi njegova pomoćnica i zajednički nam je cilj dobro poslovanje Ustanove, profesionalna rehabilitacija i što veći broj zaposlenih osoba s invaliditetom, te s takvim ciljevima nam nije zapreka stranačka pripadnost.

Jeste li zadovoljni tretmanom koji URIHO ima kod novih gradskih vlasti? 

Mi i dalje dobro surađujemo s našim matičnim uredom za socijalnu politiku i osobe s invaliditetom, odnosno sada mega uredom jer su mu se pridružili branitelji i zdravstvo. 

Očekivala sam više od gradonačelnika Tomislava Tomaševića. Naime, obećao mi je sastanak još na početku svog gradonačelničkog mandata, ali i nakon nekoliko mojih intervencija do tog sastanka nije došlo. Grad Zagreb je osnivač ustanove URIHO i bilo bi primjereno da je gradonačelnik našao vremena posjetiti svoju ustanovu u kojoj je oko 60 posto zaposlenih osoba s invaliditetom. Nadalje, URIHO će i ove godine morati ići u natječaj za izbor ravnatelja. Prošle godine proveden je natječaj na kojem je Josip Držaić bio jedini kandidat, ali nije dobio suglasnost za puni mandat, već samo za vršitelja dužnosti do najduže godinu dana. To ustanovi stvara određenu nesigurnost. Trebao mu je potvrditi puni mandat, jer je to jako važno za našu stabilnost. Držaić je na zadnjem natječaju bio jedini kandidat, baš nitko drugi se nije javio. Nikome se ne radi s osobama s invaliditetom, to je jako teško.

Na stranačkoj listi Milana Bandića bile su neke osobe s invaliditetom – predsjednik Hrvatskog saveza slijepih Vojin Perić, pa Miodrag Demo… Vojin Perić je nedavno prozvao Vladu RH da je osobama s invaliditetom preko Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), kojem sve tvrtke s više od 20 zaposlenih u slučaju da nisu zaposlili invalidnu osobu plaćaju naknadu, uzela 450 milijuna kuna, te da im je ostala dužna niz zakona – o socijalnoj skrbi, o osobnoj asistenciji i o inkluzivnom doplatku?

Moj dragi prijatelj Vojin Perić često je kritičan s obzirom da Udruga saveza osoba s invaliditetom ima pravo iznositi svoje stavove i boriti se za bolji status tih osoba. Ne bih rekla da je Vlada uzela nešto osobama s invaliditetom, novac je bio na računu ZOSI-a i nije bio potrošen, već je prenamijenjen za očuvanje radnih mjesta zbog pandemije Covida-19. Vlada je na taj način omogućila da ne dođe do masovnog otkazivanja ugovora o radu, tako su i osobe s invaliditetom zadržale svoja radna mjesta  na otvorenom tržištu rada i u zaštitnim i integrativnim radionicama. Što se tiče zakona o socijalnoj skrbi zakon je prošao drugo čitanje u Hrvatskom saboru, očekuje se glasovanje. Sa zadovoljstvom mogu reći da zakon o socijalnoj skrbi predviđa povećanje osobne invalidnine sa 1.500 na 1.750 kuna te ukidanje imovinskog i prihodovnog cenzusa na osobnu invalidninu, što znači da će osobe s invaliditetom neovisno o imovini i bilo kakvim primanjima ostvarivati pravo na osobnu invalidninu. Što se tiče zakona o osobnoj asistenciji i inkluzivnom dodatku, prijedloge izrađuju radne skupine i te ćemo zakone donijeti u 2022., a njihova primjena bi trebala početi od 1. siječnja 2023.

Zašto nema jedinstvenog Zakona o osobama s invaliditetom, kao što postoji primjerice Zakon o braniteljima?

Zato što osobe s invaliditetom  žele participirati u svakom resoru i svakom zakonu koji bi se mogao odnositi na njih.  

Zašto ste u Saboru bili protiv ideje o uvođenja iskaznica za osobe s invaliditetom koji žive na otocima?  

Netočno je da sam bila protiv ideje o uvođenju tih iskaznica. Kad je moj saborski kolega Arsen Bauk predložio izmjene i dopune Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, Vlada je već u partnerstvu s osobama s invaliditetom bila pri kraju izrade izmjena i dopuna istog zakona.  Prijedlog kolege Bauka bio je diskriminirajući u odnosu na one osobe s invaliditetom koje ne žive na otocima. O tome sam tada javno govorila i za takav diskriminirajući prijedlog mi u vladajućoj koaliciji nismo mogli glasovati. Vladin prijedlog je izglasan i obuhvatio je sve osobe s invaliditetom u RH koje bi trebale imati pravo na povlasticu besplatnog prijevoza na državnim trajektnim linijama.

Svojedobno ste prijavljeni za sukob interesa, tvrdilo se da kao saborska zastupnica pomažete zajednici ponuditelja oko URIHO-a u dobivanju poslova. Ta je prijava odbačena, no ukazala je na neke probleme?  

Da, točno da sam bila prijavljena za sukob interesa, međutim kako ste i sami rekli prijava je odbačena jer sukoba interesa nije bilo. Zajednica ponuditelja čiji je nositelj bio URIHO obuhvaćala je zaštitne i integrativne radionice, dakle one koje zapošljavaju više od 51 posto, odnosno 40 posto osoba s invaliditetom, te imaju kapaciteta za odraditi poslove navedene na natječaju. Oni koji su me prijavili nisu ispunjavali uvjete natječaja.

Podnositelji prijave tada su priložili i dopis HUP-a koji im je išao i prilog?

Da, HUP ima problem jer naši poslodavci smatraju da je naknada koju moraju uplaćivati za nezapošljavanje osoba s invaliditetom nekakav namet, pa čak i kazna, iako se koristi u svrhu zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije. Oni  bi htjeli da se ta naknada ukine.

U RH postoji sedam zaštitnih radionica, kao što je URIHO. Odnedavna tu je i 15 novijih, integrativnih radionica, kao što je Krokoteks ili zagrebačka Quahwa, koja se reklamira kao “društveno korisno poduzeće”

Ti novi poslodavci vole se zvati društveno korisnim ili socijalno korisnim poduzećima, iako tih naziva u zakonu nema pa ih ja ne volim koristiti. Što više ima tih manjih integrativnih radionica, više će osoba s invaliditetom biti zaposleno. Voljela bih da te integrativne radionice imaju dugoročnu budućnost, kako se ne bi  dogodilo – kao što smo već imali priliku vidjeti – da se osnivaju tvrtke za zapošljavanje osoba s invaliditetom samo radi dobivanja poticaja na osobe s invaliditetom, a ne u svrhu zapošljavanja.

Koliko ste zadovoljni životom u Zagrebu, koliko je pristupačan osobama s invaliditetom?

Zagreb, koji ima oko 80.000  osoba s invaliditetom, nam je pristupačniji od ostalih gradova u Hrvatskoj, što možemo zahvaliti pokojnom gradonačelniku Milanu Bandiću koji je imao veliki senzibilitet za osobe s invaliditetom. 

U Sabor ste ušli kao zamjena premijera Andreja Plenkovića. Jeste li zadovoljni njegovim radom?

Jesam, zadovoljna sam. Mislim da je on najbolji premijer kojeg smo dosad imali. Uspješno vodi Hrvatsku, a što se tiče osoba s invaliditetom cilj mu je da RH bude zemlja jednakih mogućnosti.

 

BRODOSPLIT O SURADNJI S URIHO

Brodosplit: ‘dosad smo u URIHO-u naručili robu vrijednu 4,6 milijuna kuna, a  preostali dug od 742.000 kn uredno vraćamo’

URIHO je pandemijsku 2020. završio s prihodom od 117 milijuna kuna i 2,2 milijuna kuna minusa. Rezultati bi bio bolji da nema toliko dužnika, a među njima je i Brodosplit, koji je jedno vrijeme dugovao 800.000 kuna. Iako nam je zastupnica Lukačić rekla kako sad uredno podmiruju dug i sugerirala da ih ne bi trebalo apostrofirati, ipak smo se u škveru raspitali kako im ide otplata.   

“Vrlo dobro surađujemo s Ustanovom URIHO već nekoliko godina, svjesni smo njihove važnosti i doprinosu inkluzivnosti osoba s invaliditetom u društvenoj zajednici. URIHO je naš odabir unatoč činjenici da je slične proizvode moguće nabaviti u dalekoistočnim zemljama po višestruko nižoj cijeni. Do danas smo od URIHO-a naručili robu u vrijednosti 4.6 milijuna kuna, zadovoljni smo kvalitetom njihovih proizvoda i s činjenicom da kupujemo domaći proizvod i to proizveden u ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Naša trenutna obveza na nivou grupe DIV prema URIHO iznosi oko 742.000 kuna i podmirit ćemo je dinamikom koja ovisi o dinamici naših priljeva po aktivnim projektima i naplati potraživanja za mjeru Skraćeno radno vrijeme. Uvjereni smo kako ćemo vrlo skoro podmiriti našu obvezu prema Ustanovi URIHO i unaprijediti našu suradnju, pogotovo zato što se Brodosplitova knjiga narudžbi puni, i to visoko sofisticiranim jahtama i kruzerima polarne klase”, rekao nam je Josip Jurišić, voditelj odnosa s javnošću Brodosplita.

Foto: In-portal/Uriho

Objavljeno: 26.1.2022.