Ovih dana u Katru, a prije četiri godine u Rusiji, nitko ne pita čiji su navijači u ‘kockastom’. To se naprosto zna.
Piše: Marina Pavković
Uz spuštanje na Jadransko more, još jedna povijesno dobra stvar, koja se Hrvatima dogodila, je ‘šahovnica’. Prepoznatljivi i upečatljivi grb, kojeg se pouzdanije bilježi krajem 15. stoljeća, a čiji kvadratići su danas hrvatski brand majorum. Čistoća hrvatskog vizuala, kao i njegova suvremenost, slično japanskoj zastavi bijeloga polja s crvenim krugom, je vječna. Ne ulazeći u heraldičko tumačenje crvenih i bijelih kvadratića, činjenica je da ta kombinacija, čistim geometrijskim oblikom i bojama ‘upozorenja’, plijeni pažnju. Po njemu smo prepoznatljivi od akademije do favele. Crveno bijele ‘kockice’ poznaju i Amerikanci i Švicarci i Argentinci. Signaliziraju – oprez. Ali simboliziraju i uspjeh, kada ga postignemo, kao i brand – ako ih komuniciramo.
A to radimo vrlo uspješno. Bilo sportskim uspjesima pojedinačnog i naročito kolektivnog sporta, bilo pratećim aktivnostima, poput intenzivne odjevne promocije nacionalnih kvadratića bivše predsjednica KGK na svjetskom prvenstvu u Rusiji, preko aktualnog KnollDoll fenomena u Katru do stvarnih sportskih uspjeha naših reprezentacija i razrađenog vizuala naših navijača. Kada su dvobojni kvadratići u pitanju, umna simbolika šaha svakako pridonosi. Kao što ne škodi niti asocijacija na korner ili startnu zastavicu za utrke.
Šahovnicu nalazimo u primjeni posvuda. Pa i u arhitekturi interijera i eksterijera. Od povijesnog krova Markove crkve, preko podova u javnim i plemenitaškim kućama. U radu Mate Božića i Stjepana Ćosića (Nastanak hrvatskih grbova / Podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stoljeća), objavljenom prije nekoliko godina, suautori rješenje nalaze u tumačenju da šahovska polja na povijesnim grbovima predstavljaju bedem, pa i samu tvrđavu, te da je simbol, od konkretnih kocaka bedema na tvrđavama, prešao put do apstrakcije polja na grbovima, te da je kao takav bio raširen od od Baltika do Sredozemlja, s tim da se najdublje urezao u simbolički identitet Hrvatske.
Van znanstvenih i stručnih krugova, s naglaskom na opću populaciju, bizaran dokaz koliko se crveno bijele kvdratiće povezuje s Hrvatskom svjedoči tekst iz srpskih medija, u kojemu pratitelji srpsku influnecericu ‘optužuju’ da je Hrvatica jer je odjenula hlače s ‘kockastim’ crveno bijelim dezenom. Ovih dana u Katru, a prije četiri godine u Rusiji, nitko ne pita čiji su navijači u ‘kockastom’. To se naprosto zna. I zato, zbog svega što kvadratići znače za naš nacionalni imidž i vizualni identitet, zaslužili su svako posvećeno im slovo, te promišljenu interpretaciju na različite medije, bilo službene, sportske ili opće provinijencije. Poput loga hrvatskog EU presjedanja ili hrvatskih euro kovanica, na kojima su kvadratići zajedno s geografskim oblikom i povijesnim ličnostima. Kvadratići su jedna od stvari koje smo dobro odradili. I brendirali ih u najboljem mogućem smislu.
foto: Grad Opuzen
(objavljeno 18.12.2022.)
Autorica je stručnjakinja za urbani razvoj i prostorni branding