Novi ravnatelj gradske ustanove Upravljanje sportskim objektima koja zapošljava 450 ljudi i brine o 31 sportskom objektu najavljuje rješavanje problema metar i pol dubokog mulja na Jarunu, no također se mora riješiti i potpuno beskorisnog stroja Berky, koji su njegovi prethodnici platili 5,5 milijuna kuna. Kostanjević planira smanjiti broj zaposlenika u najvišem platnom razredu, a nekima od njih će biti ponuđen posao na održavanju objekata. Najavljuje i uvođenje reda na hipodromu, gdje se već godinama guraju ‘sportaši, rekreativci i kućni ljubimci’
Razgovarao: Saša Paparella
Od ožujka 2022., Kosta Kostanjević ravnatelj je ustanove Upravljanje sportskim objektima (USO), koja ima 450 zaposlenika i vodi brigu o sedam bazena, hipodromu, Jarunu i Bundeku, nizu dvorana (Dom sportova Zagreb, Cibonina dvorana…) i skijalištu na Sljemenu. Kostanjević je do prosinca 2021. vodio RSC Jarun, a tada su nove vlasti smijenile Bernarda Grebenara, istaknutog člana stranke Milana Bandića te postavile Kostanjevića, prvo kao v.d.-a, a potom mu je potvrđen puni mandat. Nakon što nam gradske vlasti mjesecima nisu davale termin za razgovor, iskoristili smo priliku i s novim ravnateljem ustanove potanko porazgovarali o svim važnijim sportskim objektima o kojima USO skrbi – osim Doma sportova, koji je stradao u potresu i neupotrebljiv je sve dok Grad ne odluči uložiti u njegovu obnovu.
Nakon niza godina u kojima je USO bilježio po desetak milijuna kuna minusa, ustanova koju ste prije pola godine preuzeli lani je napokon ušla u plus?
Ustanova se financira većim dijelom iz gradskog proračuna, na koji otpada oko 75 posto, a ostatak su sredstva koja sami zaradimo. Imali smo manjak prihoda prvenstveno zbog koronavirusa, jer se zbog odluke Grada Zagreba u jednom periodu nije naplaćivao zakup poslovnih prostora i zemljišta. Drugi je problem što smo s nekadašnjih 16 objekata u 2014. došli do sadašnjeg 31, a proračun to povećanje nije pratio, pa je generiran manjak. Potencijal za veće prihode su zakup prostora, razne manifestacije i vlastiti programi koje ćemo ponuditi našim građanima, smanjit ćemo manjkove i osigurati sredstva za održavanje objekata koji su nam povjereni. Naša ustanova ima precizno određene djelatnosti kojima se može baviti, a to su održavanje i upravljanje sportskim objektima, poduka i rekreacija.
Kako ste uspjeli smanjiti rashode?
Zaustavili smo neke nepotrebne troškove, primjerice neisplative wellness centre uz bazene Iver i Jelkovec – pripremamo natječaj za njihovo davanje u zakup, pa ćemo ne samo smanjiti gubitak, nego i povećati prihode od najma. Moguća je i prenamjena tih prostora, ali sadržaj mora ostati vezan uz sport. Imamo wellness i na bazenu Svetice, ali on posluje pozitivno, pa njega nećemo gasiti. Tu se pokazalo ključnim biti što bliže centru, unatoč savršenom prostoru na novim bazenima Iver i Jelkovec.
Zašto bazen Svetice svake godine mora ići na jednomjesečni remont? Taj je bazen navodno tako loše napravljen da je neko vrijeme gubio po 30 centimetara vode na dan?
Bazen Svetice je u vlasništvu Zagrebačkog holdinga, koji je sklopio ugovor s Gradom, a on ga je onda dao Ustanovi na upravljanje i korištenje. Remont svake godine traje nešto duže zbog specifičnosti bazena. Preko godine bazen je u funkciji i remont se obavi u četiri tjedna u kolovozu, za vrijeme godišnjih odmora, tako da građani nisu previše zakinuti. Naša Ustanova snosi troškove svakodnevnog korištenja, dok je redovno održavanje sustava kroz godinu, kao i servis i otklanjanje manjkavosti, u obvezi Holdinga kao vlasnika. Sve su manjkavosti zadnjih godina riješene o trošku izvođača radova.
Zar nisu ti izvođači, navodno ekipa povezana s bivšim gradonačelnikom Bandićem, nakon loše obavljena posla netragom nestali i pozatvarali svoje građevinske firme?
Prema mojim saznanjima, na bazenu Svetice bili su potrebni naknadni popravci. Bilo je raznih problema, a sve to rješavamo uz dobru suradnju sa Zagrebačkim holdingom. Što se tiče izvođača radova, nisam u mogućnosti komentirati.
Hoće li i dogodine u kolovozu biti zatvoreni skoro svi zagrebački bazeni, što se ovog ljeta po prvi puta dogodilo? Na bazenu Utrine remont je počeo krajem srpnja i nakon skoro dva mjeseca još nije gotov?
Zadnjih par godina otkako, imamo tri nova bazena (Svetice, Jelkovec, Iver), raspored remonta je uvijek jednak, uvijek je jedan bazen u funkciji da građani što manje to osjete. Ljeti imaju na raspolaganju otvorene bazene Šalata i Mladost, uvijek je tako bilo, ali se ranije ljudi nisu bunili. Tko želi naći će mogućnost, pa neki su plivali i u Jarunu. Remont bazena Utrine trebao je biti dovršen 5. rujna, no morali smo ga produljiti sve do 26. rujna jer je izvođač, kojem smo na vrijeme poslali narudžbenicu, tri mjeseca prije remonta, imao problema s nabavkom materijala.
Navodno je bazen Sportskog parka Mladost na Savi veći dio ljeta nije bio otvoren jer nije bilo dovoljno spasilaca?
To nije istina, iako generalno imamo problem jer je stalno zaposlenih spasilaca premalo pa tu kvotu popunjavamo preko student-servisa. Taj posao nije osobit plaćen, a možda je interesentima teško položiti tečaj za spasioca. Vanjski bazen radio je cijelo ljeto, a unutarnji smo pripremali za Europsko prvenstvo u vaterpolu i s obzirom da se nije održalo na našem objektu odlučili smo odmah krenuti s remontom, pa nije imalo smisla otvarati bazen na par dana za građane.
Neki od stalnih korisnika se žale da su i za vrijeme korone bazeni bili zatvoreni, iako je bilo propisano da mogu raditi uz provođenje mjera (mjerenje temperature i sl.)?
Naši sportski objekti morali su raditi prema odlukama stožera i imali smo problema s usklađivanjem uvjeta za korištenje objekata, pa tako i bazena s obzirom da su naši korisnici i sportaši i rekreativci i građani. Jednom prilikom, upravo je naš djelatnik morao opravdavati inspekciji pridržavanje mjera od strane korisnika u svlačionicama.
Što je sa zimskim, zatvorenim plivalištem Mladost, na kojem provodite najviše vlastitih programa?
Nakon energetske obnove objekta, na malom bazenu, gdje smo nekad provodili vlastite programe, pojavili su se određeni tehnički problemi koje sada rješavamo. Nadamo se da ćemo ih uskoro riješiti i staviti bazen u potpunu funkciju.
U kojem dijelu grada najviše fale bazeni? Gradonačelnik Tomašević najavljuje gradnju bazena u Španskom?
Ako bude novaca za novi bazen, on bi svakako trebao biti u zapadnom dijelu grada i Špansko bi bilo pun pogodak. Naime, sva tri nova bazena u mandatu gradonačelnika Bandića – Svetice, Iver, Jelkovec – iz nekog su razloga izgrađena na istoku grada.
Cijene energenata su se otele kontroli, kako ćete preživjeti ovu zimu, s obzirom na to da morate grijati tolike dvorane i bazene?
Bazeni i dvorane su ogromni potrošači, no mi smo u rebalansu tražili sredstva za poskupljenje energije od 30 posto do kraja godine i stalno pratimo situaciju.
Dugo ste vodili RSC Jarun. Kako riješiti nakupljeni mulj i lokvanje u tom jezeru? Vaši prethodnici su 2005. stroj za izmuljivanje Berky 2005. platili 5,5 milijuna kuna, kakav je njegov učinak?
Čuo sam da su se neki stručnjaci hvatali za glavu kad je Berky kupljen… Taj je stroj samo frezao dno i skupljao lokvanj mehaničkim putem, što se pokazalo dugoročno lošim rješenjem. Mi smo zaustavili rad tog stroja jer nije polučio željene rezultate, štoviše upravo tamo gdje je radio danas imamo najviše lokvanja.
Berky je nabavljen prije mog dolaska na Jarun, no znam da su za njega naknadno kupovani i nastavci i cijevi, ali ni to nije dalo rezultata – taj stroj nije adekvatan za ono što nama treba i nećemo ga više koristiti. Berky je trebao usisati mulj i ubaciti ga u lagune u inundacijskom pojasu rijeke Save, no taj plan nikada nije zaživio zbog snage samog stroja i površine koju treba izmuljiti, jer to je cijela regatne staza, dijelovi velikog jezera i kajakaškog kanala. Po malom jezeru se mulj nije proširio, jer je tamo šljunčana podloga.
Stroj Berky je bio pet godina privezan uz obalu, no onda je iz njega iscurilo ulje – srećom, riječ je o biorazgradivom Panolin ulju – pa je bezopasno, no to je bio alarm da ga maknemo, a potom je i izvađen na suho, u ‘raspremu’. Želimo ga se riješiti i sada čekamo procjenu vještaka, pa onda krećemo s javnom dražbom. Inače, debljina mulja je, po procjenama, u nekim dijelovima i do 1,5 metra. To je jedna ogromna količina sedimenta kojeg treba uklanjati jer je pogodan za rast lokvanja, a nastao je od svega što se razgradi u vodi ili padne na površinu jezera.
Stroj Berky
Imate li neko drugo rješenje za uklanjanje jarunskog mulja i lokvanja?
Jedino dugoročno rješenje je generalno izmuljivanje. U dogledno vrijeme nadamo se da će Grad angažirati tvrtku koja može izmuljiti toliku površinu, i onda smo 10 ili 15 godina mirni. Vjerujem da u inozemstvu, ali i u Hrvatskoj postoje tvrtke specijalizirane za izmuljivanje većih vodenih površina. Dotad ćemo uklanjati lokvanje našom vodenom kosilicom koja ih kosi, izbacuje na ponton i onda to zbrinjavamo. Moram napomenuti da lokvanj nije smeće, prirodno je da ga bude u jezeru, samo ga ne smije biti u tolikoj količini na regatnoj stazi i ispred jarunskih plaža.
U medijima se često piše o tim lokvanjima kao velikom problemu, no moram reći da ako pogledate Jarun i regatnu stazu nije to baš tako. Ovdje imamo puno korisnika – jedriličari, kajakaši, veslači, među njima i svjetske prvake, svi oni imaju dobre uvjete za treninge i natjecanja. Na Jarunu je održan Svjetski kup u veslanju 2021., uloženo je preko 30 milijuna kuna i dobili smo pohvale svjetske veslačke federacije, pa ćemo ga dogodine ponovno organizirati. Nadam se da će razina vode biti dovoljno visoka i da neće biti problema s lokvanjima.
Zašto je na Jarunu, predviđenom za odmor i opuštanje Zagrepčana, odnosno za tihe sportove poput veslanja i jedrenja, zadnjih godina dozvoljen bučni jet-ski?
Naša Ustanova osigurava uvjete za provedbu javnih potreba u sportu grada Zagreba, a njih predlaže Sportski savez Grada Zagreba, odnosno gradonačelnik preko nadležnog ureda daje skupštini na usvajanje. U programu tih potreba zadnjih nekoliko godina nalazi se i satnica za jet-ski na Jarunu. Dakle, mi ne donosimo tu odluku. Ono što je dobro, Grad je dao nalog da se ustroji radna skupina za izradu programa javnih potreba 2023. gdje ćemo u suradnji sa Savezom revidirati taj plan i program i vjerujem da će se definirati koji sportovi i klubovi imaju pravo na satnicu i vjerujem da će tu doći do nekih promjena. Na Jarunu smo 90-ih imali i glisere, ali toga više nema. Postoji jet-ski savez grada Zagreba, postoje klubovi i njihovi članovi, oni su trenutno na Jarunu, ali nisam siguran da je to najbolje rješenje…Osim toga, na Jarunu je sada prevelika gužva, jer je jezero bilo projektirano za Univerzijadu i tada se nije računalo na tolike sportove, niti da će se ovdje pojaviti toliko ugostitelja.
Što je s ostacima konstrukcije ski-lifta na Jarunu, četiri višetonska betonska bloka koji su 2105. postavljeni kao ‘privremeno rješenje’ za manifestaciju skijanja na vodi Wakeboarding i dalje su u jezeru?
Tvrtka koja je postavila ski-lift na malom jezeru po isteku ugovora trebala je sve dovesti u prvobitno stanje, odnosno izvadili te blokove. Naša Ustanova je pokrenula pravne korake da ih natjeramo na uklanjanje blokova, no vlasnici tvrtke to nisu učinili, već su izbrisali tvrtku iz sudskog registra. S obzirom da je vađenje komplicirano, odlučili smo pričekati projekt izmuljivanja i pokušati problem riješiti u sklopu tog projekta. A ako neće uskoro biti izmuljivanja, nastojat ćemo ga sami riješiti. To neće ići lako, jer su neki od tih blokova udaljeni od obale i po 50 metara, tako da se vlasnik dizalice od 200 tona, koja nam inače bez problema vadi pontone, nije usudio dati ponudu za vađenje jer dizalica ne može biti na plaži već na čvrstom terenu, dakle još dalje od tih blokova koje mora izvaditi. Tu će biti i podvodnih radova, angažman ronilaca. Srećom, ti se blokovi vide samo kad vodostaj jezera padne.
Neki se žale i da su biciklističke staze na Jarunu postale opasne?
Prije je bilo manje problema sa sigurnošću biciklista jer je promet automobila bio dvosmjeran, a biciklistička staza nije išla direktno uz prometnicu. Sad je promet jednosmjeran, ali automobili direktno prolaze pokraj biciklističke trake široke svega jedna metar. To je bilo ishitreno rješenje, pa sada razmatramo neke sigurnije varijante. Nastojimo povezati naše biciklističke staze s planiranom stazom po kruni nasipa. Teško je sve zadovoljiti. Najsigurnije bi bilo zabraniti promet automobilima, ali to trenutno nije opcija zbog toga što nisu osigurana parkirališta uz RSC Jarun, pa zbog potrebe održavanja raznih manifestacija, zbog potreba sportaša, ali i zbog dijela građana koji dolaze roštiljati uz Veliko jezero.
Ustanova koju vodite brine i o kafićima na Jarunu i Bundeku, imate problema s nekim ugostiteljima, primjerice s Josipom Katićem iz afere Bundekfest?
Uveli smo red, svi tamošnji ugostitelji imaju aktivne ugovore sukladno kojima plaćaju zakupninu. Postoje doduše i oni drugi s kojima smo u nekim sudskim sporovima, takvih je nekoliko na Jarunu, ali smo pokrenuli pravne radnje da se taj problem riješi.
Na Bundeku imamo jedan aktivni ugovor i tamo je ugostitelj u funkciji, no drugom ugostitelju je ugovor istekao. S obzirom na to da ugovor nije produžen, a vlasnik nije dobrovoljno uklonio montažni objekt, pokrenut je ovršni postupak radi ispražnjenja i predaje nekretnine. Ovršni je postupak okončan te su ispunjene pretpostavke za uklanjanje objekta na trošak bivšeg zakupnika. U tijeku je organiziranje svih potrebnih radnji za uklanjanje objekta, a potom ćemo raspisati natječaj za zakup te površine za ugostiteljsku namjenu, na kojoj onda ugostitelj sam podiže objekt.
Što je sa Sportskim parkom Mladost na Savi, dio je dosta ruiniran?
To je najkompleksniji dio naše ustanove s obzirom na površinu, broj objekata, broj sportova, klubova i članova. Nije cijeli u najboljem stanju ali tamo su uvjeti dobri, svi se programi provode i svi objekti su u funkciji – dom odbojke, bazen, atletska staza, teniska igrališta, džudo dvorana, igralište za hokej na travi. Doduše, dio prema nasipu je neugledan, ali ćemo i to u dogledno vrijeme riješiti.
Upravljate i stadionom u Kranjčevićevoj. Hoće li stadion tamo i ostati, govorilo se o njegovom rušenju?
Vjerujem da će ostati, jer ne vidim alternativu – on jedini ima uvjete za neke razine natjecanja, pa ako se išta krene graditi u Maksimiru Kranjčevićeva bi Dinamu mogla biti jedina opcija. Taj je stadion pomalo specifičan, ima licencu za 1. HNL i hibridni travnjak. S obzirom da je više strana sudjelovalo u uređenju samog travnjaka, za bilo kakvo dodatno korištenje dužni smo tražiti suglasnost HNS-a. Potražnja za tim stadionom je velika, no ne može ga previše klubova koristiti jer bi postalo nemoguće održavati travnjak. To je uz Savicu jedini nogometni stadion koji imamo u portfelju, jer njima u pravilu upravljaju klubovi.
Što je sa sportskim kompleksom Šalata, tamo su tribine stradale u potresu i trenutno su neupotrebljive?
Na Šalati imamo dvije sezone, ljeti bazen, a zimi klizanje i hokej. Da, tribine su nažalost dobile crvenu naljepnicu i neće ih biti jednostavno obnoviti jer su zaštićene kao spomenik kulture.
Upravljate i ski stazama na Sljemenu, koliko vam je nova žičara pomogla u poslovanju?
Nova žičara će rasteretiti promet na cesti ali i treba oplemeniti zonu s novim sadržajima i to tijekom cijele godine. Osnovana je radna skupina koja se time bavi, ideja je da se organiziraju i sadržaji na nekim dosad neiskorištenim površinama, van skijaških staza – skijaško trčanje, bordanje, adrenalinski park, bicikli, ideje su brojne ali još nisu definirane. Inače, naše skijaške žičare stare su 40 godina pa i njih treba modernizirati.
Što je s hipodromom, tamo je bilo problema s vlasnicima konja koji ne žele plaćati vaše usluge – ukupni dug se popeo na 1,6 milijuna kuna, a najveći dužnik, brigadni general Ognjen Preost, višestruki pobjednik alke i bivši zamjenik šefa VSOA-e, dio svog duga od pola milijuna kuna riješio je tako što je gurnuo svoj konjički klub Karoca u stečaj?
Tu imamo više problema. Dobar dio objekata za smještaj konja je u lošem stanju, uvjeti boravka su jako loši i to svakako moramo poboljšati. Planiramo urediti postojeće štale, staviti montažne boksove uz savski nasip. A drugi problem su neriješeni odnosi s dijelom korisnika, odnosno – njihova dugovanja. Od naših ukupnih potraživanja oko 90 posto je utuženo i pokrenuli smo sve pravne mehanizme za naplatu. Pokušavamo iscrpiti sve načine mirnog rješenja prije deložacije. Kako zasad nema značajnijeg efekta, mi imamo dugoročni prijedlog rješenja da sa Sportskom savezom Grada Zagreba definiramo uvjete dobivanja programske satnice na hipodromu. Također, moramo definirati i uvjete za korištenje štala te odrediti kriterije za različite kategorije korisnika. Sad imamo tri kategorije, kako ih ja vidim – sportaše, rekreativce i ‘kućne ljubimce’.
Na hipodromu već godinama tinja sukob galopera i preponaša, svaka od tih skupina smatra da bi trebala imati prednost pri njegovu korištenju?
Mjesta ima za sve, za članove i konjičkog i galopskog saveza. Galoperi trebaju stazu za trčanje koja je za njih i napravljena, samo ju treba urediti i galopere na neki način legalizirati. No treba osigurati i bolje uvjete za preponsko jahanje, dresurno jahanje i sve ostale korisnike. Sadašnje stanje da svi oni borave za 800 kuna mjesečno za nas je neodrživo i zato moramo u suradnji s nadležnim gradskim uredom i sportskim savezom odrediti kriterije.
Ustanova USO podijeljena je u tri poslovne jedinice: PJ Sportske dvorane, PJ Bazeni i PJ Otvoreni tereni. Iako se u medijima o tome već pisalo, ostalo je nejasno kako je bivši plivač (i član stranke MB 365) Alexei Puninski 2015. postao voditelj PJ Otvoreni tereni, odnosno kada je stekao traženih pet godina radnog iskustva ako se zaposlio svega par mjeseci nakon završetka ozbiljne plivačke karijere, koja podrazumijeva dva treninga dnevno? Potom se zamijenio za funkciju s Danijelom Vučićem, ugostiteljem i glavnim trenerom karate kluba Hercegovina, koji je bio i voditelj PJ Bazeni, pa sada eto Puninski vodi Bazene, a Vučić Otvorene terene? Naravno, bilo je tu i drugih interesantnih kadrovskih rješenja, kao primjerice slučaj Antonije Aladrović, supruge aktualnog ministra Josipa Aladrovića koja je odmah po dolasku u Zagreb zaposlena kao voditeljica objekta Bazen Utrina, sve dok mediji nisu to objavili pa je dala otkaz… Planirate li možda neke organizacijske promjene?
U pripremi je nova organizacija i sistematizacija radnih mjesta kao i novi pravilnik o radu jer se postojeća organizacija pokazala nedovoljno učinkovitom u dijelu poslovanja. Konstantno dolazi do preklapanja ovlasti, zaduženja i odgovornosti i zato sada radimo novu organizaciju s jasnije definiranim poslovnim procesima. Planiramo povećati ovlasti i odgovornost voditelja objekata te smanjiti broj djelatnika najvišeg platnog razreda. Malo ćemo sniziti tu piramidu. Istovremeno nam nedostaje ljudi na održavanju objekata, pa planiramo zapošljavanje određenog broja djelatnika na poslovima održavanja. Naravno, sve te ideje potrebno je usuglasiti s nadležnim tijelima. Uglavnom, svi oni koji savjesno i odgovorno obavljaju svoj posao, ne trebaju brinuti.
(objavljeno: 26.9.2022.)
Foto: Saša Paparella
