Među brojnim dužnicima hipodroma za smještaj konja najviše duguje Karoca, no taj klub u vlasništvu brigadnog generala Ognjena Preosta, višestrukog pobjednika alke i bivšeg zamjenika šefa VSOA-e više ne postoji, pa dug neće biti naplaćen. Od prvih desetero neplatiša, četiri su pravne osobe povezane s Preostom. Veliki je dužnik i Enimark Ponjević, vlasnik zaštitarske tvrtke koji optužuje Milana Bandića da je ‘uveo plaćanje boksova kako bi otjerao konje, a hipodrom prepustio građevinarima’
Piše: Saša Paparella
Ovih je dana okončan natječaj za izbor novog ravnatelja ustanove Upravljanje sportskim objektima grada Zagreba, na kojem je između 12 kandidata izabran dosadašnji v.d. Kosta Kostanjević. Posao je izazovan, jer ustanova bilježi velike minuse a upravlja Jarunom, Bundekom, Šalatom, bazenima, teniskim terenima i – hipodromom. Taj zeleni pojas između Save i Velesajma, poligon na kojem su se oštro sukobljavali Milan Bandić i njegovi oponenti iz Možemo!, koji sada vladaju gradom, jedva je izbjegao sudbini koju mu je Bandić namijenio – da bude pretvoren u gradilište.
Oronuli hipodrom je ipak sačuvan i na njemu je smješteno oko 150 konja. No sada su se pojavili i neki novi problemi, kao što je primjerice činjenica da cijeli niz njegovih korisnika ne želi plaćati za smještaj svojih konja. Samo petero najvećih dužnika hipodromu duguje čak 715.000 kuna, doznajemo u ustanovi Upravljanje sportskim objektima, odakle smo zatražili da nam pošalju informaciju o tome koliko korisnika duguje više od 5.000 kuna. “Ukupan dug korisnika Hipodroma Zagreb koji su zaključno s 31. 1. 2022. dužni više od 5.000 kuna iznosi 1.360.152,85 kuna. Riječ je o ukupno 37 dužnika, od čega su njih 26 fizičke osobe, a 11 pravne osobe. Hipodrom Zagreb poduzima potrebne pravne korake s ciljem naplate svih dospjelih potraživanja”, odgovoreno nam je u ustanovi.
Imena i prezimena dužnika – fizičkih osoba, na koje otpada znatan dio duga, nismo uspjeli dobiti zbog zaštite osobnih podataka, no iz tablice doznajemo da je jedna fizička osoba, četvrta na popisu svih dužnika, na dan 31. siječnja dugovala čak 130.560,86 kuna, a među prvih deset dužnika je još troje građana koji duguju po između 40.000 i 50.000 kuna svaki. Kako doznajemo, ti su dugovi nastali uglavnom zbog neplaćanja boksova u kojima borave njihovi konji.
Preost: ‘dugove vraćam od mirovine’
Među desetero najvećih dužnika čak su četiri pravne osobe povezane s brigadnim generalom Ognjenom Preostom, višestrukim pobjednikom alke i bivšim zamjenikom ravnatelja Vojno sigurnosno obavještajne agencije (VSOA). Sa 243.742 kuna duga prvi na listi dužnika je njegov konjički klub preponskog jahanja Karoca, a drugi je OPG Preost, sa 172.193 kuna. Također, Preostovi klubovi SEM i Batida zauzimaju deveto i deseto mjesto sa 36.305, odnosno 31.800 kuna duga. Ukupni dug svih dužnika povezanih s Preostom je 483.942,28 kuna.
“Ne bježim ja od svojih obveza, no mislim da ta cifra nije vjerodostojna. Karoca je izbrisana, jer je taj klub uništen, tako da tog duga više nema”, pomalo lakonski nam je rekao Preost, koji se spremno našao s nama kako bi prokomentirali njegove dugove. Kad smo ga pitali gdje je završilo 15-ak vrijednih konja koliko ih je Karoca imala, kaže da “ne zna točno”, pa prelazi na druge dužnike s kojima je povezan. “Za svoj OPG Preost dugove uredno vraćam, svaki mjesec mi se skida po 2.600 kuna od vojne mirovine, dosad sam vratio oko 100.00 kuna, riješit ću i ovo ostalo. A dugovi ostalih mojih klubova, SEM i Batida nisu toliko veliki, ukupno oko 70.000 kuna. Iako se vama to čini kao veliki iznos, u konjičkom sportu to i nije neki novac i ovih dana ću namiriti i taj dug”, obećao je Preost.
No kako je uopće do tolikog duga došlo? “Najam boksa za smještaj konja veličine tri puta tri metra košta 820 kuna, pa mi plaćamo najskuplju najamninu u gradu! Karoci se zbog loših uvjeta na hipodromu 2013. ozlijedila jedna skupa kobila, zapela je za štangu. S nekadašnjim ravnateljem Ustanove Dragom Kosićem bilo je dogovoreno da tu štetu kompenziramo time što nećemo plaćati zakup boksova. No onda je 2019. došao novi ravnatelj Marinko Tomić, on nas je dao na sud koji smo izgubili. Zamolio sam Tomića da mi ne blokira Karocu, mi za uzgoj konja godišnje dobivamo između 30.000 i 50.000 kuna poticaja, na računu smo tada imali 90.000 kuna, htio sam da nam ostavi 30.000 a on nije htio i zato je Karoca propala”, kaže Ognjen Preost, kojem je nedavno potvrđena kazna zbog pronevjere u VSOA-i. Osuđen je na tri godine zatvora koje tek treba izdržati i državi mora nadoknaditi tri milijuna kuna štete, a istom je prilikom osuđen i general-pukovnik Darko Grdić, bivši ravnatelj te iste sigurnosne agencije.
Ognjen Preost, čija supruga Ana Preost je direktorica Zagrebparkinga, ne skriva da je bio u dobrim odnosima s Milanom Bandićem. “Svi su bili dobri s Bandićem. On je zbilja imao senzibilitet za konje, a onda je prije par godina poludio zbog Arapa koji su htjeli graditi na hipodromu. Kad se naljutio, Bandić nam je uzeo svu lovu koju smo prije dobivali, primjerice za lipanjski turnir je grad prije davao 70.000, a kasnije svega 20.000 kuna. On je Karoci dao blokirati račun. Ne znam zašto Grad s istim žarom ne ganja druge dužnike, Cibonu, Dinamo, eto Medvešćak je propao i ostao im dužan 600.000 kuna. Mi smo upali u probleme samo zbog te Bandićeve bitke za hipodrom. Nije pomoglo što sam od 2007. do 2020. organizirao 212 natjecanja, uglavnom preponskih. Da nema tih natjecanja, ne bi više bilo ni zagrebačkog hipodroma, a toj istoj ustanovi koja me ovršila donirao sam tri ili četiri konja koje su koristili za škole jahanja”, tvrdi Preost.
Tko je spasio hipodrom?
No postoje problemi i među samim uzgajivačima konja. Svojedobno su iz Hrvatskog konjičkog saveza (HKS), koji je sve do presude vodio Preost, isključeni galoperi i kasači, oni su potom osnovali svoje saveze, no netrpeljivost je ostala. “Mi u HKS okupljamo samo olimpijske discipline, kao što su dresura i jahanje s preponama”, objašnjava razloge razlaza Preost.
Drugačiji pogled ima drugi veliki dužnik hipodroma, Enimark Ponjević. Njegova zaštitarska tvrtka General security zauzima treće mjesto, a Galopski klub Zagreb na petom je mjestu među vodećim dužnicima, s ukupnim dugom od 281,762 kuna.
“Hipodrom ne postoji, pretvorio se u običnu njivu, boksovi su im ispod svake razine. Nama su sa zadnjim danom 2019. raskinuli ugovore jer su htjeli da odselimo zbog izgradnje tog Bandićevog Manhattana. Zato nam cijelu 2020. nisu slali račune, a sada ih retroaktivno šalju. Ranije mi vlasnici sportskih, odnosno galopskih konja nismo plaćali za smještaj konja. Onda su nam namjerno uveli tih 820 kuna mjesečno jer nas žele rastjerati, bandićevci su nam oteli bokseve i ne žele da se ovdje rade utrke. Eto uspjeli su, ja sam sa svojim galoperima otišao u Budimpeštu. U Zagrebu smo ostavili samo 30 konja, za koje nećemo plaćati smještaj jer smo mi te boksove sagradili. Da se nešto promijeni, ja bih se sutra vratio na hipodrom jer on i je građen za trkaće konje”, kaže Ponjević. I on, kao i Preost, tvrdi da je spasio hipodrom.
“Galopski klub Zagreb je očuvao hipodrom. Kad je trebalo organizirati proteste, ja sam se angažirao, priključila mi se i ekipa iz Možemo! Kad je Bandić potjerao Antu Šimlešu, došla je Mirka Jozić, neko vrijeme su se još organizirali utrke a onda su prestali. Bandić se okružio građevinarima, no slomili su zube na hipodromu. Jako smo se iscrpili materijalno i emotivno, a sada hipodrom treba privesti namjeni”, kaže Ponjević.
Preost i Ponjević ne mogu se složiti niti oko toga kome je hipodrom zapravo namijenjen. Dok se Preost poziva na olimpijske sportove kao što su dresura i preponsko jahanje, Ponjević tvrdi da su jedini pravi sportaši – galoperi. “Ma kakvi su oni sportaši! Iz HKS-a su izbacili sve sportske, trkaće konje, galopere i kasače, ostali su navodno samo oni iz olimpijskih sportova. Pa oni Olimpijadu gledaju samo na televiziji! Sad su takvi glavni na hipodromu, žele samo svoja skakališta. Na hipodromu ne bi trebalo biti mjesta za te dresurce i preponaše i njihove šetnje po pisti. Sve privatne vlasnike konja treba izbaciti, tu bi trebali biti samo klubovi”, kaže Ponjević koji je prije mjesec dana, povodom primljene opomene pred pokretanje prisilne naplate, poslao poduži dopis ravnatelju Kostanjeviću, iz kojeg smo izdvojili par odlomaka.
“Zagrebački kasački savez u četiri kluba ima oko 200 vrhunskih engleskih punokrvnjaka. Od toga se samo dio nalazi na hipodromu Zagreb, jer za nas nema mjesta. Konje držimo u drvenim boksevima od otpada, koje smo napravili o svom trošku. Koristimo i bokseve napravljene u betonskom sjeniku, a pošto nisu namjenski rađeni poplavljuju pri svakoj kiši te naši konji stoje u vodi. Vrhunski trkaći konj u tim uvjetima se ne može odmoriti, leći, potopljena mu je stelja, hrana. Pojedini zidovi ne postoje pa te otvore zimi zatvaramo najlonima. U boksevima nema ni osnovne opreme kao što su hranilice, tj. zobarnici, koje su upravo djelatnici hipodroma odšarafili i odnijeli u svoje štale, za svoje konje. Ne znam kako su ih kupili s plaćama od 5000 kuna, a sada ih treniraju u radno vrijeme”, optužuje Ponjević.
‘Swarovski jahači’ na ragama
“Galopski klub Zagreb se othrvao pritiscima bivše gradske vlasti da se hipodrom izmjesti i na nas je bio najveći pritisak, s obzirom da trkaće staze zauzimaju 80 posto prostora Hipodroma. Najbolja mjesta za držanje konja dodijeljeni su upravo rekreativcima za dokona jahanja uz lagani rekreativni trening skakanja prepona ili dresure. Mi ih obično zovemo ‘Swarovski’ jer si kupuju čizme od 1.500 eura sa Swarovski kristalima, a jašu konje od 500 eura koji su uglavnom sportski neupotrebljivi…”, piše Ponjević, koji nam je u razgovoru pojasnio o čemu se radi. “Takav Swarovski rekreativac kupi neku ragu i zauzme boks, a onda me traži par tisuća eura da iz njega izađe. Od 150 konja, sada na hipodromu imate 100 rekreativaca. Na kraju su nam se i oni pridružili u neplaćanju i tako je nastao toliki dug prema hipodromu”, kaže Ponjević.
U svom dopisu Ponjević navodi i da tko god misli upravljati hipodromom, mora ga postaviti kao ekonomski održiv sportski objekt, a ne od najma bokseva. Ta je Bandićeva metoda imala za cilj otjerati sportaše koji su tu bili besplatno, uz obavezu natjecanja, a doveo je rekreativce. Sa ovih 150 bokseva, hipodrom nikada neće biti rentabilan”, piše Ponjević, a onda dolazi i do rješenja. “Najbolje bi bilo da organizaciju i vođenje hipodroma prepustite Zagrebačkom galopskom savezu. Morate proizvoditi program kojim ćete privući građane i prodati im ulaznice. Hipodromi su u svijetu definirani kao splet trkaćih staza, namijenjen isključivo za utrke trkaćih konja, galopera…Većina korisnika zagrebačkog hipodroma ima neupotrebljive konje za bilo kakvo natjecanje, drže ih kao ljubimce. Za dvadesetak takvih konja organiziraju se preponaška natjecanja na smiješno niskoj razini, koja služe samo za izvlačenje novaca iz gradskog i državnog proračuna te Olimpijskog saveza, kojima se predstavljaju kao Zagrebački konjički savez. Taj savez kao zastupa većinu sportova u kojima se koristi konj, ali niti jedan od tih sportova se po međunarodnoj sportskoj nomenklaturi nema prava odvijati na hipodromu. Dobivaju novce od Zagrebačkog sportskog saveza (ZSS), a nas galopere su izbacili samo da im ostane više novaca. Savez galopera treba pod hitno staviti pod ZSS, a Zagrebački konjički savez treba izbaciti. Odlaskom Milana Bandića vjerujemo da je takvom odnosu došao kraj i da će hipodrom biti priveden njegovoj izvornoj namjeni – za trkaći galopski sport”, kaže Ponjević.
Preost međutim napominje da niti njegovim ‘olimpijcima’ nije tako lako. “Zagrebački sportski savez nam transferira oko 120.000 kuna godišnje, a jedan dan natjecanja košta nas 2.000 kuna. Na kraju ostane oko 100.000 kuna, što se dijeli na 11 klubova. Pa više je dobio pikado savez!”
Foto: ustanova Upravljanje sportskim objektima
(objavljeno 20.3.2022.)
