Anita Malenica
Vlada je predložila kandidate za VEM kao nezavisnog medijskog regulatora tek nakon što je ostao u krnjem sastavu, ali i nakon nepravomoćne presude u sporu za frekvenciju Radija 101, nakon što su za prihvaćanje ponude Top radija u vlasništvu Ivana Jurića Kaćunića glasali Anita Malenica i Davor Marić, koji su sada dobili novi mandat u VEM-u
Miroslav Edvin Habek
Otkriće da je Željko Topić, kandidat Vlade za novog člana Vijeća za elektroničke medije (VEM), još na prethodnoj funkciji ‘privatizirao’ skupocjeni službeni Mercedes, najnoviji je skandal koji se veže uz VEM – nezavisnog regulatora hrvatske medijske scenu e, ali i ‘protočnog bojlera’ preko kojeg se plasiraju deseci milijuna kuna medijima i provodi, u partnerstvu s Ministarstvom kulture i medija, projekt provjere točnosti informacija u medijima (fact-checking) težak 45 milijuna kuna.
No, i prije zlosretnog Mercedesa kandidata Topića, brojnima je bio i skandalozan proces izbora troje nedostajućih članova VEM-a od njih ukupno sedam , nakon što je Aniti Malenici, Davoru Mariću i Vanji Gavranu mandat istekao još lani u srpnju, da bi onda bio zakonski maksimalno rastegnut još šest mjeseci sve do 14. siječnja 2023.
Za tri mjesta 27 kandidata
Naime, iako je još lani u travnju bio raspisan javni poziv za članove VEM-a na koji se javilo čak 27 kandidata, Vlada kao predlagatelj nije svoje kandidate za VEM uputila u saborsku proceduru do kraja siječnja, što je rezultiralo krnjim sastavom VEM-a od samo četiri člana na čelu s predsjednikom Josipom Popovcem, zamjenikom Robertom Tomljenovićem i članovima Damirom Bučevićem i Katjom Kušec.
Krnji sastav VEM-a ne znači da hrvatski medijski regulator nije mogao i trenutačno ne može funkcionirati, jer je i za održavanje sjednica dovoljno i četiri člana koji, no oni, pak, moraju jednoglasno donositi važeće odluke. S druge strane, puno je važnije pitanje uplitanja politike na rad tog, ističemo, proklamirano nezavisnog medijskog regulatora.
Konkretno, na krnji sastav VEM-a u niskom startu reagirale su novinarske strukovne novinarske udruge – Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) koji su poslali dopis premijeru Andreju Plenkoviću, ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek te predstavnicima saborskog Odbora za medije te upozorili na, kako ističu, “nedopustivu situaciju”.
Sumnje u političku neovisnost VEM-a i AEM-a
Predsjednica Europske federacije novinara i SNH Maja Sever otišla je i korak dalje poručivši da je EFJ izvijestila i Europsku komisiju o nepravovremenom dopunskom izboru članova Vijeća za elektroničke medije ocijenivši to političkom blokadom i smetnjom u donošenju odluka važnih za medije u Hrvatskoj. “Prilikom pisanja našeg doprinosa za ovogodišnje Izvješće Europske komisije o vladavini prava detaljno smo izvijestili o ovom problemu, ali i višegodišnjem problemu neovisnosti jedinog regulatornog tijela u hrvatskom medijskom prostoru. Naime, i bez ove političke blokade rada Agencije za elektroničke medije, ta je institucija ovisna o političkoj većini u Hrvatskom saboru, te kao takva ne garantira neovisno donošenje odluka važnih za medije u Hrvatskoj”, rekla je Hini Maja Sever.
Najavu čelnice Europske federacije novinara nitko u hrvatskoj vlasti ne bi trebao uzeti olako. Naime, Hrvatska se zbog VEM-a već našla na svojevrsnoj crnoj listi u izvješću Europske komisije o vladavine prava u Hrvatskoj 2021. gdje je bilo navedeno da, što se tiče odnosa prema medijima, ”postoje sumnje u političku neovisnost Agencije i Vijeća za elektroničke medije” i to prvenstveno zbog načina izbora članova.
Postavlja se pitanje zašto je Vlada opet riskirala s ponovljenim i potencijalno negativnim ocjenama odnosa prema medijima u izvješću Europske komisije i to isključivo zbog VEM. a , a pogotovo u trenutku kad se Ministarstvo kulture i medija hvale iznimno osjetljivim pilot-projektom i u europskim razmjerima -‘Uspostavom provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka’ koji treba provesti upravo VEM, a plaća se, što je iznimno važno, novcem EU. Službenog odgovora nema, a potencijalni odgovor nudi se u samom opisu djelatnosti Vijeća za elektroničke medije.
Ivan Jurić Kaćunić prošao ispod radara
Naime, VEM je neovisno regulatorno tijelo u području elektroničkih medija, a osnovne zadaće su mu, između ostaloga, donošenje odluka o dodjeli, ali i oduzimanju koncesija i dopuštenja, izricanje opomena u slučaju nepoštivanja odredaba zakona te osiguravanje nadzora programa pružatelja medijskih usluga. Konkretno, ispod radara šire javnosti prošla je vijest da je lani krajem prosinca Upravni sud u Zagrebu odbio zahtjeve Radija 101 i Zwei 01 za poništenje prošlogodišnje odluke VEM.a o dodjeli frekvencije 101 MHz Top radiju u vlasništvu Ivana Jurića Kaćunića.
No, nakon donošenja te odluke lani u rujnu uslijedilo je potpisivanje ugovora s Top radijom za što je glasovalo pet članova Vijeća, dok su protiv bili predsjednik VEM-a Popovac i njegov zamjenik Tomljenović koji su smatrali da dodijeljenu koncesiju treba oduzeti.
Naime, nakon izbora Top radija kao najpovoljnijeg ponuditelja, isticali su u VEM-u, postale su poznate činjenice koje u vrijeme donošenja odluke nisu bile poznate Vijeću, a prvenstveno vezane uz poslovni prostor ponuditelja u zagrebačkoj Palmotićevoj ulici. U javnost su tada bili izneseni i podaci da je prilikom dodjele radijske koncesije za frekvenciju 101 MHz bio priložen nevažeći dokument o prostoru koji je inače bitan za odlučivanje. ”Smatram da je naša odluka donesena na temelju nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja, i to kojeg smo naknadno utvrdili”, kazao je Popovac navodeći da postoje sve pretpostavke za donošenje odluke o oduzimanju koncesije.
Njegov zamjenik Robert Tomljenović je, pak, isticao da je koncesija dana na temelju nevaljane dokumentacije i netočno iskazanih podataka Top radija o korištenju – zakupu prostora u Palmotićevoj ulici. “Stoga je iz svega ovoga po mom mišljenju jasno da se na temelju Zakona o elektroničkim medijima treba oduzeti koncesija. Mislim da svaka druga odluka zapravo znači da VEM ne djeluje zapravo sukladno zakonu“, istaknuo je Tomljenović.
Malenica i Marić čekali sudsku odluku
Ono što je važno istaknuti jest da su, s druge strane, za ugovor s Top radijom glasovali članovi i članice VEM-a među kojima su bili i Anita Malenica i Davor Marić koji su, očekivano, zajedno s već spomenutim Topićem, napokon krajem siječnja ponovno predloženi kao (ponovni) vladini kandidati za VEM. Njihovo predlaganje, a da je bila prihvaćeno poništenje odluke o davanju koncesije,za 101 MHz, značilo bi i da su novoizabrani članovi VEM-a u prošlom mandatu donijeli nezakonitu odluku. Stoga, razumljivo je i eventualno vladino odlaganje predlaganja Malenice i Marića do sudske, pa makar i nepravomoćne presude da se imenovanje tih kandidata ne bi povlačilo po medijima koje bi, kao članovi VEM-a, zapravo, trebali regulirati.
Drugo, pak, objašnjenje za kašnjenje s kandidatima za VEM jest navodni animozitet predlagatelja prema nekim od kandidata, no malo je vjerojatno da bi to bio razlog za političku štetu koja je uslijedila. Zaključno, (ne)izbor članova VEM-a na vrijeme stvorio je sad već priličnu štetu u osjetljivim odnosima Vlade prema medijima iako, ističemo, VEM nije bio blokiran u radu. Pritom su u sjenu pale pozitivne stvari koje je taj medijski regulator dosad odradio – primjerice – projekte medijske pismenosti, uspješno reguliranje medijske scene i projekte poricanja kvalitetnog novinarstva. Nepotrebni skandali vezani uz izbor članova VEM-a donijeli su i dodatno nepovjerenje novinarskih organizacija prema Vladi , a hoće li se to uskoro ponoviti, bit će poznato već u lipnju. Naime, tada prestaje mandat većini ostalih članova VEM-a – uključivši i predsjednika i ravnatelja Agencije za elektroničke medije Josipa Popovca i njegova zamjenika Roberta Tomljenovića.
Foto: screenshot Al Jazeera
