‘Ta javna kompanija još nije na svom webu objavila godišnje izvješće, koje je lani objavljeno krajem travnja. Umjesto da štiti zajedničku imovinu svih građana, Vlada čini štetu HEP-u kako bi provela svoje političke ciljeve’ navodi se u priopćenju Centra za ekonomsko obrazovanje
HEP je u 2022. godini ostvario konsolidirani neto gubitak u iznosu od 5,7 milijardi kuna, pokazuju financijski izvještaji kompanije koje je pribavio Centar za ekonomsko obrazovanje (CEO). Iz podataka je vidljivo i da se državna elektroprivreda zadužila kod banaka za dodatnih 10,5 milijardi kuna kako bi financirala svoje negativno poslovanje, navodi se u priopćenju za medije koje potpisuje Hrvoje Marković, izvršni direktor Centra za ekonomsko obrazovanje.
“Poznato je da HEP trpi ogromne gubitke zbog uredbe kojom je Vlada Republike Hrvatske ograničila cijenu energije krajnjim korisnicima, no pravi razmjeri štete nisu do sada bili javno poznati. Ta javna kompanija se tjednima oglušuje na zahtjev CEO-a za pristup godišnjem izvješću i nije ga još objavila na svom webu, za razliku od lani kada je godišnje izvješće objavljeno krajem travnja. Ovo je ogledni primjer kako država loše gospodari svojom imovinom iz političkih razloga”, navodi Marković.
“Umjesto da štiti zajedničku imovinu svih građana, Vlada čini štetu HEP-u kako bi, između ostalog, provela svoje (vanjsko)političke ciljeve.
Cijene energije na međunarodnom tržištu su drastično porasle početkom rata u Ukrajini, ali i najavom uvođenja energetskih sankcija. Zabrane uvoza dovode do dodatnih tržišnih poremećaja budući da se tako umjetno ograničava ponuda na tržištu, što dovodi do većih cijena i mogućih kriza u opskrbi.
Visoke cijene potiču kupce na smanjenje potrošnje, a proizvođače na povećanje proizvodnje. Međutim, Vlada je u ovom slučaju proizvođačima (opskrbljivačima) zabranila prodaju po novim tržišnim cijenama iz razloga očuvanja socijalnog mira. Razliku u cijeni netko mora platiti, jer bi opskrbljivači inače prestali s radom. Tu razliku plaćaju svi građani kroz uništavanje državne tvrtke i obeštećivanje privatnih opskrbljivača. Da citiramo Miltona Friedmana: Ne postoji besplatan ručak, zaključuje Hrvoje Marković.
sp
Foto: Samuel Regan-Asante, Unsplash.com
