Povežite se:
HomeKorupcijaEPPO ‘ratnice Laure’, koji je podigao optužnicu protiv Žalac, dosad je otkrio kriminal težak 14,1 milijardu eura

EPPO ‘ratnice Laure’, koji je podigao optužnicu protiv Žalac, dosad je otkrio kriminal težak 14,1 milijardu eura

 

U srijedu optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda raspravlja o osnovanosti optužnice protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac zbog njene upletenosti u aferu Softver, a kojom su EU i Hrvatska oštećene za više od 1,3 milijuna eura. Plod je to rada Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), “najkorisnije agencije EU” i njegove šefice, Laure Codruța Kövesi

 

Piše: Luka Kovač

 

Gabrijela Žalac je, dok nije postala ministrica, godinama bila dokazani ekspert, stručnjak za EU fondove…Nigdje drugdje u Hrvatskoj nisam vidio nekoga tko je imao takvo znanje i entuzijazam za teme kojima se bavi. Bila je sjajna. Pokazivala je znanje koje je bilo izvrsno. I zato sam dao signal, birajući ministricu koja dolazi iz Slavonije… Smatrao sam da će netko tako autentičan na najbolji mogući način dati doprinos onom što je bitno…. I s te strane ministrica Žalac je u svom mandatu napravila ogroman iskorak. Munjevito je apsorbirala europska sredstva….”, zborio je u studenom 2021. premijer Andrej Plenković o svojoj najmilijoj ministrici.
Koja mu je, sudeći po svemu što se od tada do danas doznalo, bila i ostala najmilija, iako je u trenutku kada je on tako lijepo o njoj zborio, upravo bila uhićena. Godinu dana nakon tog Plenkovićevog hvalospjeva, Gabrijela Žalac je postala jedna od šestero ministra iz Plenkovićevih vlada koja je zaradila optužnicu ili više njih. To da je nekom premijeru optuženo za sada šestero ministara, rekord je kojeg će se teško nadmašiti, a najmilija Plenkovićeva ministrica ima podosta pravnih problema. Jer za sada su protiv nje podignute tri optužnice. Dvije je podigao USKOK, jednu Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) i o pravomoćnosti te optužnice 22. ožujka će raspravljati zagrebački Županijski sud. No teško da će optužnica u aferi Softvere tada postati pravomoćna, jer je obrana već najavila da će tražiti izdvajanje nekih dokaza kao nezakonitih, uključujući i snimke tajno snimljenih razgovara koje je EPPO-u, ustupio USKOK iz spisa Josipe Rimac. Komunikacija između njih dvije već je postala legendarna, jer se u njoj spominje AP, odnosno premijer…

EPPO oživio ‘mrtvi slučaj’ Plenkovićeve najdraže ministrice

Što se pak tiče optužbi u aferi Softver, one su detaljno obrazložene na 500 stranica, a osim Gabrijele Žalac, EPPO je još optužio Tomislava Petrica, bivšeg ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekta Europske unije (SAFU), te poduzetnike Mladena Šimunca i Marka Jukića. Optužene su i tvrtke Ampelos i Micro projekt. EPPO Gabrijelu Žalac i njezine suoptuženike, EPPO tereti za trgovanje utjecajem i zloporabe položaja prilikom nabavka programa PLUR i SPUR, što se događalo tijekom 2017. i 2018. Tim aktivnostima je, tvrdi EPPO, proračun EU oštećen za najmanje milijun eura, a proračun RH za najmanje 300.000 eura.
Afera Softver je svojevremeno u javnosti izazvala velike prijepore jer je prvotne izvide pokrenuo USKOK, no oni su zaključili da nema dovoljno elemenata za pokretanje istrage. Predmet je, kako je to svojevremeno pojasnila Tamara Laptoš, šefica ureda EPPO-a u Hrvatskoj bio mrtav, dok ga nije preuzeo EPPO. Nakon čega je Gabrijela Žalac uhićena, pa je nastao medijsko – politički rusvaj u kojem se DORH optuživao za prikrivanje i neprocesuiranje političkih kapitalaca. Dojmu javnosti da se slučaju Žalac baš i nije sve najčistije nisu pripomogli ni javni istupi Zlate Hrvoj Šipek, glavne državne odvjetnice, koja nije govorila istinu kada je u Saboru pojašnjavala kada je ili nije doznala za slučaj Žalac, izvide, obustavu izvida… A sve navedeno dovelo je do toga da se EPPO smatra nekom vrstom sposobnih pravosudnih “heroja” kojem su pandan nesposobni USKOK i DORH. Što baš i nije točno, pogotovo zato što je EPPO, što izgleda velik dio opće i političke javnosti ne shvaća, inkomponiran u naš pravosudni sustav. A to znači da rade po hrvatskim zakonima, podižu optužnice po kojima će se suditi na hrvatskim sudovima, a njihovo ljudstvo mahom čine ljudi koji su ponikli u – USKOK-u.

Mnogi političari su zažalili što je osnovan EPPO 

No za razliku od USKOK-a, pa i DORH-a, EPPO ima jednu dosta veliku prednost. Naime, oni su uistinu neovisni od politike. Ne samo u Hrvatskoj već diljem EU, što je detalj, na koji vlade koje su se suglasile s osnivanjem ureda EPPO-a, sigurno nisu računale. A vjerojatno su mnoge od 22 vlade koje su pristale da se EPPO osnuje u njihovim državama to gorko zažalile. Jer na meti EPPO-a do sada su se našli bivši premijeri, ministri, načelnici, članovi Europskog parlamenta, pa i sama šefica EK Ursula von den Leyen…. Ukratko svi oni koji su na ovaj ili onaj način mešetarili s europskim novcem ili su radili financijsku štetu proračunu EU.
Netko ih je nekada nazvao najkorisnijom agencijom EU, a da svoj posao rade odlično, svjedoče i brojke. S radom su počeli u lipnju 2021. i u samo sedam mjeseci rada u svojim su istragama zamrznuli 147 milijuna eura vrijednu imovinu. Godinu kasnije EPPO je zaprimio i obradio 3318 prijava koje su se odnosile na moguće koruptivne radnje, te su pokrenuli 865 istraga. Kako je navedeno u njihovom nedavnom godišnjem izvješću, do kraja 2022. imali su ukupno 1117 aktivnih istraga u kojima je, kako se sumnja, pričinjena šteta od oko 14, 1 milijardu eura, od čega je oko 47 posto pričinjeno na poreznim prevarama. Lani je EPPO zaplijenio i imovinu vrijednu 359 milijuna eura.

Lani su podigli 87 optužnica, a već imaju i 20 presuda

Šefica cijelog EPPO-a, koji ima središte u Luksemburgu je Rumunjka Laura Codruța Kövesi, koja ima i nadimak – ratnica Laura. Prije no što je počela proganjati one koji muljaju s europskim novcem, bila je poznata kao najmlađa rumunjska tužiteljica, koja je pozatvarala stotine tamošnjih političara. U tome je bila toliko uspješna, da je kako to već biva, u nekom trenutku postala smetnja rumunjskim političarima, pa je smijenjena. I da, šefica EPPO-a je postala bez potpore i suglasnosti svoje države, što je zanimljiv podatak sam po sebi.
Što se tiče nekih konkretnijih brojki, iz godišnjeg izvješća proizlazi da je EPPO 2022. pokrenuo ranije spomenutih 865 istraga u kojima je bila pričinjena šteta od 9,9 milijuna eura. Kada se tome pridodaju istrage pokrenute od početka njihovog rada, do sada su istraživali kriminal težak 14,1 milijarde eura, a od ukupno 1117 istraga koje su do sada pokrenuli, njih 185 se bavilo poreznim prevarama “teškim” 6,7 milijardi eura. Jedna od većih prednosti EPPO-a (osim što njihove tužitelje političari ne mog zivkati kao što mogu nacionalne tužitelje), je i mnogo jednostavnija prekogranična suradnja, pa su takvih istraga tijekom 2022. imali 316, a samo ona u akciji Admiral “teška” je dvije milijarde eura. Tijekom 2022. EPPO je podigao ukupno 87 optužnica, a već imaju i 20 presuda. Neke od tih presuda, konkretnije njih šest, doneseno je i u Hrvatskoj.

Hrvatski ured EPPO-a vodi Tamara Laptoš, bivša ravnateljica USKOK-a i u njemu su osim nje rade još četiri delegirana europska tužitelja. Tijekom 2022., hrvatski ured EPPO-a je pokrenuo 23 istrage kojima je obuhvaćena šteta od 313, 6 milijuna eura. Ukupno aktivnih istraga, uključujući onih iz prethodne godine, ima 26, u svima njime je šteta oko 324 milijuna eura, a zaplijenjena imovina vrijedna je oko 400.000 eura. Osim što je hrvatski ured EPPO-a optužio ministricu Žalac, provodi i izvide protiv njezina kolege Tomislava Tolušića, te je optužio Dražena Barišića i Vinka Grgića. Oba su u trenutku uhićenja bili saborski zastupnici; Barišić HDZ-a, a Grgić SDP-a, te gradonačelnici; Barišić Velike Gorice, a Grgić Nove Gradiške. Nakon uhićenja istražnog zatvora i optužnice, Barišić više nije gradonačelnik Velike Gorice, no aktivirao je saborski mandat. Grgić je pak izašao iz SDP-a, no i dalje je gradonačelnik Nove Gradiške, jer je optužbama za korupciju usprkos premoćno pobijedio na zadnjim lokalnim izborima. Uglavnom njih dvojicu te još 10 osoba, među kojima je i Krešo Petek, optuženik u glavnom kraku afere Janaf kojim se bavi USKOK, EPPO tereti za kaznena djela aktivne i pasivne korupcije i zlouporabe položaja između 2018. i 2021. Riječ je o četiri slučaja koja su povezana s građevinskim projektima ukupne vrijednosti 22,6 milijuna eura, a šteta za proračun Europske unije u velikoj je mjeri spriječena zahvaljujući učinkovitosti istražitelja.
Grgić se tereti da je kao gradonačelnik Nove Gradiške, od Kreše Peteka u dva navrata dogovorio i primio mito od 15.000 eura. Zauzvrat je obećao da će Petekove tvrtke dobio poslove na izgradnji reciklažnog dvorišta i izgradnji solarne elektrane. Procijenjena vrijednost prvog projekta bila je 900.000 eura. Od tog iznosa 562.000 eura bilo je financirano iz Kohezijskog fonda Europske unije, a vrijednost drugog projekta bila je 700.000 eura, od čega je 85% bilo financirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U tom djelu su optužen još tri osobe koje se terete za davanje mita, zlouporabu položaja i nezakonito pogodovanje u postupcima javne nabave. Projekt izgradnje reciklažnog dvorišta je nakon manipulacije postupkom javne nabave dodijeljen Petekovim tvrtkama, a on se tereti da je Grgiću platio dogovoren iznos mita. Takvim postupcima Kohezijski find EU oštećen je 53.000 eura, a Grad Nova Gradiška za 32.500 eura. Što se tiče solarne elektrane, odluka da Petekove tvrtke dobiju taj posao nije realizirana, jer su svi uključeni u priču uhićeni.

Na meti i HDZ-ove uzdanice

Petek je optužen i u dijelu koji se odnosi na Barišića, a u tom djelu radilo se o projektu izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i nadzorno upravljačkog sustava, te projektu obnove sustava javne rasvjete. Procijenjena vrijednost prvog projekta bila je 14 milijuna eura, od čega je 67,34 bilo financirano iz Kohezijskog fonda Europske unije, dok je vrijednost drugog projekta bila sedam milijuna eura, a projekt je bio sufinanciran od strane Europskog fonda za regionalni razvoj. I tu su optužene još tri osobe, a vezano za oba projekta, iako su poduzete sve potrebne radnje da se u postupcima javne nabave donesu odluke o odabiru Petekovih tvrtki, te odluke nisu donesene jer su sve umiješane osobe uhićene. U tom postupku do sada je petero optuženika priznalo krivnju te je osuđeno temeljen nagodbi, a Visoki kazneni sud (VKS) je nedavno odbio žalbu Vinka Grgića, koji je tražio izdvajanje nekih dokaza kao nezakonitih, pa bi on i Barišić mogli uskoro sjesti na optuženičku klupu. Baš kao i Magdalena Dovečer, još jedna bivša uzdanica HDZ-a koju je EPPO optužio početkom ožujka skupa s njezinim rođakom Tihomirom Pajićem. U vrijeme inkriminirano optužnicom ona je bila zaposlenica Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), dok je Pajić vlasnik grafičkog obrta. EPPO ih tereti za nezakonito pogodovanje i poticanje na nezakonito pogodovanje “teško” 113.000 eura.

 

Foto: Saša Paparella