Protiv Milana Bandića i njegovih suradnika pokrenut je ukupno 21 postupak, a da je poživio, sada bi zbog afere Agram bio u zatvoru
Piše: Luka Kovač
“Milan Bandić je umro kao gradonačelnik. I umro je kao neosuđena osoba. Mislim da je to ostavština koja bi i njega zadovoljila. Osim toga, ostavio je iza sebe 130 projekata vrijednih pamćenja: Jankomirski most, Domovinski most, Radnička cesta, Rotor, pet garaža, Sljemenska žičara, novi niskopodni tramvaji i autobusi, Arena Zagreb, Pročistač… Ovi nisu ništa. I neće ništa. Na razini su “Mućki” i “A je to”. Mislim da Zagreb to nije zaslužio. Sve što pokušaju, doživi fijasko. Govore mi ljudi na cesti, od običnih ljudi, novinarskih pera, autoriteta, intelektualaca, da unatoč svim njegovim manama i aferama, nitko neće toliko puno napraviti za Zagreb kao on. Sudbina je htjela da ode kao gradonačelnik, neosuđen i neporažen”, kazao je nedavno Slavko Kojić za N1.
Kojić, koji je bio jedan od Bandićevih najbližih suradnika, kojeg su mediji zvali i zagrebačkim ministrom financija, naravno, pun je hvale za dugogodišnjeg vladara Zagreba, a kako uistinu izgleda Bandićevo vladanje Zagrebom, gledano kroz objektivne, a ne ružičaste Kojićeve naočale, može se vidjeti, recimo na zagrebačkom Županijskom sudu. Jer na najvećem sudu u zemlji se vodilo ili se još uvijek vodi nekih dvadesetak sudskih postupka koji su se bavili upravo onim o čemu Kojić priča hvalospjeve – načinu na koji je Bandić 20 godina vladao Zagrebom. A bavili su se i nekima od njegovih “sjajnih” 130 projekta. Ti postupci su trenutačno u raznim fazama: neki su pravomoćno, neki nepravomoćno okončani, u nekima traju suđenja, u nekima istrage, a neki su još u fazi izvida.
Gradonačeknik Remetinca
Iako je Bandić bio optužen u samo dva: aferi Agram i aferi Štandovi, njegov lik i djelo se provlačilo kroz sve ostale, a u nekima je i svjedočio. I Kojić je u jednom u pravu: sudbina je htjela da Bandić s ovog svijeta ode kao neosuđena osoba. Jer da je poživio do objave nepravomoćne presude u aferi Agram, sada bi, gotovo sigurno, sjedio u Remetincu. Dugogodišnji vladar Zagreba umro je u veljači 2021., nepravomoćna presuda u aferi Agram je donesena u lipnju 2022., njezino pisano obrazloženje ima 500 stranica i nedavno je poslano strankama. Stranke imaju pravo žalbe o kojima će odlučivati Visoki kazneni sud (VKS), a kada će to biti, teško je reći jer je riječ o jednom od onih velikih predmeta, s desecima tisuća stranica, velikim brojem optuženika, u kojem su žalbe najavile i obrane i tužiteljstvo.
Afera Agram bavila se zbrinjavanjem smeća, zamjenama zemljišta, nezakonitom zapošljavanjem, korištenjem službenih automobila u privatne svrhe…. Odnosno, bavila se onim što je na najbolji mogući način opisivalo 20-godišnju vladavinu Milana Bandića. Prilikom izricanja nepravomoćne presude to je istaknula i sutkinja Rahela Valentić. Njezina presuda imala je oslobađajući dio koji se odnosio na zbrinjavanje otpada i zamjenu zemljišta te osuđujući, koji se odnosio na nezakonita zapošljavanja, koja je, kako je kazala sutkinja Valentić, Bandić provodio milom ili silom, a pročelnici su ljude nedovoljno kvalificirane morali zapošljavati jer je to šef od njih tražio.
– Po stavu suda, to govori o tome koliku je moć i vlast imao Bandić, bez kojeg se ništa nije moglo napraviti, a on je išao čak toliko daleko da odlučuje gdje će tko sjediti. Nitko od osoba, koje je on tražio da nekog zaposle iako nije kvalificiran za to radno mjesto, nije bio u krajnjoj nuždi. Mogli su to odbiti. Međutim, birajući između zakonitog postupanja i udovoljavanja Bandiću, oni su izabrali ovo drugo jer im je bilo draže sačuvati svoje radno mjesto. Bandić je ta zapošljavanja kolokvijalno zvao držanjem službe, a njegovi pročelnici su to držanje službe poistovjetili sa služenjem njemu. Tu je bila riječ o sustavu koji se gradio 15 godina, a gradonačelnik je donosio sve odluke. U javnosti su se mogle čuti primjedbe kako su nezakonita zapošljavanja te korištenja službenih vozila u privatne svrhe, zapravo beznačajne, “kikiriki” optužbe. No riječ je o ozbiljnim djelima jer se takvo ponašanje institucionaliziralo. Takvim se djelovanjem čini velika šteta, a zbog tog nepotističkog ponašanja trebao bi se sramiti svaki pristojan čovjek – zaključila je u lipnju 2022. sutkinja Valentić.
Svoj tadašnji zaključak zatim je detaljno obrazložila na 500 stranica pisanog obrazloženja, u kojem je izanalizirala sve provedene dokaze te iskaze svjedoka.
Njezinom nepravomoćnom presudom Petar Pripuz, Željko Horvat, Ivan Tolić, Ivan Markus, Filip Čulo i Miljenko Benko su nepravomoćno oslobođeni optužbi u dijelu optužnice koji se odnosio na zbrinjavanje otpada. U djelu koji se odnosio na zamjene zemljišta, optužbi su nepravomoćno oslobođeni Ines Bravić, Koraljka Rožanković Uremović, Branko Mihaljević i tvrtka Bramgrad. To je točka optužnice u kojoj je USKOK navodio da je Grad Zagreb oštećen za oko 7,5 milijuna kuna, pa će Grad taj iznos potraživati u parničnom postupku. Pripuz je oslobođen optužbi i da je od Slobodana Ljubičića tražio da nezakonito zaposli Tihanu Colić, no ostali iz te točke su nepravomoćno osuđeni. Zbog nezakonitog zapošljavanja su nepravomoćno osuđeni Tolić, Benko, Vidoje Bulum, Miro Laco i Zdenko Antunović. Što se tiče omogućavanja drugim osobama, među kojima su voditeljica Mila Horvat i atletičarka Sandra Perković, da se neovlašteno koriste službenim vozila Grada Zagreba, u tom su djelu nepravomoćno osuđeni Tolić, Benko i Antunović. Tolić je dobio devet mjeseci zatvora, Benko osam mjeseci, Bulum sedam mjeseci, a Laco godinu i dva mjeseca zatvora. Antunović, koji je tijekom suđenja jedini priznao krivnju, jedini je i uvjetno osuđen na osam mjeseci zatvora uz rok kušnje od dvije godine. S obzirom na kazne koje su izrečene, Bandić bi da je poživio sada svijet gledao iza rešetaka jer se teretio po 10 točka optužnice, pa bi mu jedinstvena kazna u zbiru bila gotovo sigurno viša od pet godina zatvora. Kada je afera Agram počela 2014. uhićenjem Bandića i ostalih, njome je bio obuhvaćen i Slobodan Ljubičić, no postupak je u donosu na njega razdvojen zbog bolesti i još nije okončan. Bili su tom aferom obuhvaćeni i Ante Dodig i Domagoj Kosić, no oni su se prije početka suđenja nagodili s USKOK-om. Odnosno priznali su krivnju te su uvjetno osuđeni.
Afera Agram kao okidač
Afera Agram je bila svojevrsni okidač za sudski progon Bandića jer su njome formalizirane mnoge od onih stotinjak kaznenih prijava koje su protiv podnesene. On i ostali optuženici iz te afere bili su uhićeni u listopadu 2014., a rezultat tog uhićenja bilo je i to što je na koncu USKOK pokrenuo više istraga protiv njegovih suradnika pa se cijela priča razgranala i na više postupaka. Konkretnije, uključujući i aferu Agram, 21. U tim postupcima, podignuto je, za sada 19 optužnica. U preostala dva slučaja istrage još nisu okončane, a izvidi se još provode vezano za izgradnju Sljemenske žičare.
Bandić je osim u aferi Agram, u kojem je postupak protiv njega obustavljen zbog smrti, bio optužen i u aferi Štandovi. Zajedno s Ivicom Lovrićem i Zdenkom Palac je pravomoćno oslobođen optužbi da je građanskoj inicijativi “U ime obitelji” pogodovao prilikom dodijele štandova za jedan od referenduma koji su organizirali. Dugogodišnji vladar Zagreba umro je prije no što mu je nepravomoćna oslobađajuća presuda postala pravomoćna. Nakon njegove smrti, protiv njegovih suradnika je pokrenuto još šest istraga. Da je poživio, i on bi vjerojatno bio obuhvaćen nekima od tih istraga. Recimo onom koja se odnosi na Kazimira Bačića, bivšeg glavnog ravnatelja HRT-a i poduzetnika Milana Lončarića. Ta je istraga pokrenuta u srpnju 2021. i još nije okončana, a Bačić je osumnjičen da je bio posrednik između Bandića i Lončarića, odnosno da je nosio 50.000 mita od Lončarića Bandiću, a za uzvrat je od Lončarića dobio stan vrijedan milijun kuna. Nakon što je Bandić dobio novac, pomogao je, kako USKOK sumnja, Lončariću oko sređivanja dozvola za njegov građevinski projekt Vrtovi svjetla na prostoru bivšeg TEŽ-a.
Otprilike u isto vrijeme kad je pokrenuta ta istraga, pokrenuta je istraga i protiv Patrika Šegote. Šegota je bio jedan od Bandićevih pulena, kojeg je pokojni gradonačelnik početkom 2019. postavio za čelnog čovjeka Gradskih groblja. Na toj poziciji Šegota je ostao do studenog 2020. kada je morao otići jer su se mediji raspisali o vrlo netransparentnom načinu dodjele mirogojskih kućica, a nakon toga Bandić ga je smjestio u Zagrebparking. Istraga pokrenuta protiv Šegote pokazala je da se on dobro uklopio u Bandićeve korupcijske sheme, pa je osumnjičen da je mimo slova zakona dodijelilo poslove tvrtkama Nenada Bukovca, a za uzvrat je od njega dobio najmanje 673.000 kuna mita te besplatne radove na kući na Krku. Prije uhićenja Šegota je bio tajno sniman i praćen, baš kao što je, još tamo od konca 2019. ponovo tajno sniman i praćen bio i Bandić. Kojem se nije svidjelo što se Šegota u kriminalnim poslovima osamostalio pa su istražitelji uhvatili jedan razgovor u kojem se na Šegotu u srpnju srpnja 2020. žalio jednom od svojih vozača.
– Šegotu sam ulovio u pekmezu… Točno znam koliko je čvaknuo… Pa on misli da su groblja njegova prćija…. Nije problem ako si što uzeo, ali ako si uzeo, a nisi meni rekao…. Zamisli ti majmuna, on u privatnu tvrtku koja radi za trgovačko društvo u vlasništvu grada stavi svoju sestru u nadzorni odbor – jada se tada Bandić vozaču.
Još traju suđenja za Krašograd, Suhi led, Čistoću…
Osim u toj istrazi, Bandićevo ime se spominjalo i u priči oko dodjele adventskih kućica. I ta je istraga pokrenuta u srpnju 2021., njome je obuhvaćeno više ljudi, uključujući Denisa Mohenskog i Zdravka Krajinu, koji je bio dugogodišnji Bandićev vozač. U toj priči USKOK sumnja da su njih dvojica s Bandićem dijelila novac oko namještanja adventskih kućica, a spominjala se suma od oko pet milijuna kuna. No kako je Bandić preminuo prije no što je u srpnju 2021. uhićeno 20-ak osoba koje je USKOK sumnjičio za tri razdvojene korupcijske priče, njegov se ime spominje samo u činjeničnim opisima djela koja se njegovim suradnicima stavljaju na teret. Jedna od tih suradnica bila je i Ana Stavljenić Rukavina, nekadašnja ministrica zdravstva i u Vladi Ivice Račana, koja se sumnji da je s drugim članovima Upravnog vijeća utjecala na izbor ravnatelja dječje bolnice Srebrenjak.
Osim spomenutih, još su dvije afere pokrenute nakon Bandićeve smrti. U jednoj, tzv. aferi GSKG više se osoba teretilo za gospodarski kriminal, davanje i primanje mita. Tu je nedavno podignuta optužnica koja još nije pravomoćna. Optužnica je podignuta i u slučaju Milivoja Kotrle, bivšeg voditelja Odsjeka za izdavanje odobrenja, suglasnosti i mišljenja u Sektoru za promet grada Zagreba, dok je Barun bio pomoćnik pročelnika za provedbu komunalnih aktivnosti mjesne samouprave u Gradskom uredu za mjesnu samoupravu Grada Zagreba. Osim njih dvojice bilo je optuženo još osam osoba, a svi su se teretili za gospodarski kriminal. Osmero okrivljenika je priznalo krivnju te se nagodilo s USKOK-om. Osuđeni su mahom na novčane i uvjetne kazne te rad za opće dobro. Kotrla koji je tijekom istrage priznao da je uzeo 6500 eura mita, za sada se nije odlučio i na formalizaciju tog priznanja. Osim njega, krivnju nije priznao ni Barun. Ako se pak odluče za nagodbe, to bi značilo da je cijeli taj slučaj okončan i bez suđenja.
Što se tiče postupaka koji su pokrenuti protiv suradnika Milana Bandića od 2014. pa do 2021., još uvijek traju suđenja za aferu Krašograd (među optuženima je Ninoslava Zeković), Suhi led (optužen je Zvonimir Šostar) i Čistoća (još jedan postupak protiv Miljenka Benka). Pravomoćno su okončana suđenja u aferama Štandovi, Cibona u kojima je bio optužen Ivica Lovrić, afera Vrtići, Struja u kojoj je bio optužen Mijo Marošević, suđenje Gzimu Redžepiju, a nepravomoćno afere GUP, Nadstrešnice, Bundekfest, Pročistač, afera s naplatom parkiranja…
Neki od Bandićevih suradnika, poput Željka Horvata, Zdenka Antunovića, Miljenka Benka, Davora Jelavića… su optuženi i suđeni u više postupka. U postupcima u kojima su izrečene pravomoćne i nepravomoćne presude kazne su uglavnom bile uvjetne, rad za opće dobro, a ponekad su izricane i sporedne novčane kazne. U nekim predmetima je oduzeta i poveća imovina, pa je tako Mijo Mirošević, samozvani “Bog za struju” osuđen na tri godine zatvora te mu je oduzeto 5,7 milijuna kuna jer nije mogao dokazati da je imovinu zakonito stekao.
Četvorica koja su optužena u aferi Pročistač, jednom od onih “sjajnih” projekata Milana Bandića, ukupno su nepravomoćno osuđeni na 20 godina zatvora, a ostali su i bez 26 milijuna kuna. Pojedinačno, Ante Pavić, bivši direktor Zagrebačkih otpadnih voda (ZOV), nepravomoćno je osuđen na četiri godine zatvora, na koliko je osuđen i poduzetnik Damir Vuljanko. Osim njih dvojice na po šest godina zatvora su nepravomoćno osuđeni Hannes Schweitzer, voditelj projekta izgradnje glavnog odvodnog kanala te građevinski poduzetnik Darko Turopoljac. Osim toga, Paviću je oduzeto 5,9 milijuna kuna njegove imovine, jer nije dokazao da ju je stekao na zakonit način. Od Schweitzera se oduzima 430.000 kuna, a Turopoljcu 13 milijuna kuna. Gradu Zagrebu dosuđeno je 4,8 milijuna kuna za koliko je oštećen. Ako presuda postane pravomoćna, optuženici će morati nadoknaditi i sudske troškove od oko 800.000 kuna.
Foto: Screenshot N1
