Zlata Hrvoj Šipek i Vanja Marušić (Foto: screenshot N1)
Za razliku od svojih prethodnika, Zlata Hrvoj Šipek premijerove telefonske pozive, u kojima joj se sugerira koga da progoni, ne smatra političkim pritiskom. Sebe ne smatra odgovornom za devastaciju USKOK-a te DORH-a, na čijem čelu nikada ni nije trebala biti. A za to što nitko ne želi voditi USKOK, krivi pritisak društva i – medije
Piše: Luka Kovač
“Ovakav je odnos prema pravosuđu od kada znam za sebe. Tako je bilo i za bivše države. To je jedna kontinuirana politika prema pravosuđu…. Plaće se nisu mijenjale od 2008., prosjek godina u DORH-u je oko 50, prvi put se zamjenikom državnog odvjetnika postane iza 30-e….Taj posao je odgovoran i težak, pritisak medija i društva je velik pa se svi skupa možemo pitati je li problem i to što nemamo podršku šire javnosti?…. S ovakvom situacijom se suočavamo i kada su u pitanju zamjenici državnih odvjetnika, pa imate situaciju da se na te natječaje ne javljaju ni oni koji hoće biti zamjenici u vlastitim sredinama – zborila je Zlata Hrvoj Šipek, glavna država odvjetnica u Saboru.
U Sabor je došla kako bi branila izvješće o radu DORH-a u 2022. I to nakon što je oporba skupila potpise te je ‘dovukla’ u Sabor, jer vladajući, sada već uobičajeno, razna godišnja izvješća o radu, navodno, nezavisnih institucija, na dnevni red Sabora stavljaju dvije do četiri godine od nastanka tih izvješća. Kako javnost ne bi čula kakvo je stvarno stanje u DORH-u i USKOK-u, dok se vlada opetovano i opetovano ‘bori’ protiv korupcije. Razlog zašto je oporba prikupljala potpise da bi Hrvoj Šipek došla u Sabor, bio je i skandal oko natječaja za šefa USKOK-a, na koji se nitko nije javio!? Pa čak ni Željka Mostečak, trenutačna v.d. ravnateljice USKOK-a, koja je na toj funkciji od isforsirane ostavke Vanje Marušić u travnju ove godine. Istina, uvjeti za čelnu osoba USKOK-a su dosta strogi, i od 30-ak aktualnih zamjenika ravnateljice, ispunjava ih samo jedna osoba. Koja kao ni trenutačna v.d. očito nema ni želje ni namjere da uskoči u vruću fotelju elitne tužiteljske institucije. Što je dosta znakovito, ali i poražavajući prikaz stanja u DORH-u, društvu, državi…
Plenković ne želi poboljšati uvjete rada u DORH-u
No to što nitko ne želi na čelo USKOK-a dok je ona na čelu DORH-a, te što se na dva raspisana natječaja u njezinom mandatu, za tu tu funkciju javila samo jedna osoba, nije, smatra Hrvoj Šipek, njezina krivnja. Ne smatra se ona krivom ni što se na natječaje za zamjenika državnih odvjetnika nitko ne javlja. Nema to veze, misli ona ni s njom, ni s načinom na koji ona upravlja DORH-om jer je to sustav, tvrdi Hrvoj Šipek, koji dobro funkcionira, nitko u tom sustavu ne radi pritisak na nikoga, ni na nju se ne radi politički pritisak… A ako i ima nekakvih pritisaka oni dolaze, pojašnjavala je Hrvoj Šipek, od oporbe, društva i naravno, medija, koji o Hrvoj Šipek i DORH-u pišu, kako se požalila, samo ružno.
“Kad se uhapsi ministra onda je to zasluga nekog drugog, a ne moja, i nije pokazatelj da DORH radi dobro. No kada se nešto loše dogodi, onda sam kriva jedino ja – žalila se Hrvoj Šipek.
Iz njezinih izjava, eto, ispada da ona dobro radi svoj posao, no zločesti mediji je ne hvale. Pogotovo ne dovoljno. Osim što smatra da je mediji dovoljno ne hvale, te da su joj ljudi potplaćeni i nema ih dovoljno, Hrvoj Šipek je kao jedan od problema koji otežava rad USKOK-u, spomenula i Zakon o USKOK-u, odnosno njegove planirane izmjene prema kojima bi se USKOK trebao baviti samo ozbiljnim organiziranim kriminalom i korupcijom, a ne više iscrpljivati ljude i resurse na procesuiranju mita od 100 eura ili preprodaji jednog kilograma droge. Lijepa je to želja Hrvoj Šipek, no mali je problem, za nju, kao i za sve “borce protiv korupcije” kratkog pamćenja, što je upravo izmjena Zakona o USKOK-u, savršen primjer nepostojanja istinske političke volje za progonom ozbiljne korupcije i ozbiljnog organiziranog kriminala.
Izmjene zakona o USKOK-u, najavljivala i Vanja Marušić još tamo 2018. kada je prvi put imenovana šeficom USKOK-a. Imala je ona tada velike planove za USKOK, koji nisu realizirani je izmjena zakona nije u domeni šefa USKOK-a ili DORH-a, tko god on ili ona bio već Vlade. Isti premijer koji je vodio Vladu 2018. kada je Vanja Marušić najavljivala izmjene Zakona o USKOK-u, želeći zakonski ojačati tu instituciju, vodi je i 2023. kada ih najavljuje Hrvoj Šipek. I tada je kao i sada na vlasti bio Andrej Plenković i HDZ. Koji za rad USKOK-a i DORH-a, shvaćala to Hrvoj Šipek ili ne, haju kao za lanjski snijeg pa eto pet godina nisu u stanju promijeniti ni jedan zakon koji bi poboljšao rad USKOK-a. Niti su u stanju poboljšati uvjete rada u DORH-u i USKOK-u, povećati plaće, omogućiti zapošljavanje stručnjaka svih profila…. O tom je govorila Hrvoj Šipek u svom recentnom godišnjem izvješću. Kao što su govorili i svi njezini prethodnici. Ali džabe im. Politika ih čuje, ali ne shvaća ozbiljno. I (ne)poboljšavanje uvjeta rada, materijalnih i financijskih, način je na koji se devastira i eutanazira neka neovisna institucija, a to što se kroz zadnjih 30 godina radilo uglavnom suptilno, tijekom vladavine Andreja Plenkovića postalo je ne više tako suptilno. Njegova želja da, pod svoju pasku ili pasku svoje stranke stavi sve neovisne institucije u zemlji, kada je DORH u pitanju, jasno se iskristalizirala u svibnju 2020., imenovanjem Hrvoj Šipek na poziciju šefice DORH-a.
Hrvoj Šipek – adekvatna premijeru, bez autoriteta među kolegama
Istina, da bi netko postao glavni državni odvjetnik (GDO) mora se javiti na raspisani natječaj, no kako GDO-a, potvrđuje Sabor na prijedlog Vlade i slijepcu je jasno da se na raspisani natječaj ne javlja nitko, a da prije toga nije dobio politički mig da je – adekvatan. Takav mig od Plenkovića je dobila i Hrvoj Šipek, koja je Plenkoviću bila puno adekvatnija no njezini prethodnici, koje premijer baš nije mogao zvati na telefon te im objašnjavati što, kako, koga i kada da progone pa se time još i javno hvaliti. Tih problema Plenković s Hrvoj Šipek nije imao, a problema s premijerovim pozivima u kojima joj on pojašnjava da malo treba progoniti i pripadnike drugih političkih stranka, ne samo njegove, nije imala ni Hrvoj Šipek, koja je u Saboru objašnjavala i da takve pozive ona ne smatra – političkim pritiskom. Pa kada premijerove pozive u kojima joj on kaže koga da progoni, ne smatra političkim pritiskom, kako bi sebe smatrala odgovornom za devastaciju USKOK-a te DORH-a, na čijem čelu, ako ćemo iskreno, nikada ni nije trebala biti?
Hrvoj Šipek je prije no što je postala GDO, cijeli život radila u Građanskom odjelu DORH-a. Iako javnost DORH doživljava kao tijelo koje se bavi isključivo kaznenim pravom, građanski odjel je za živote običnih građana vjerojatno puno bitniji no kazneni. Kad je Hrvoj Šipek postala GDO, ona je zapravo preko noći postala osoba koja se odjednom morala baviti vrstom prava s kojom se u karijeri – nije bavila. Da stvar po nju bude gora, kada je imenovana GDO-om, dočekala su je trojica njezinih prethodnika – Mladen Bajić, Dinko Cvitan i Dražen Jelenić te dvoje bivših ravnatelja USKOK-a; Dinko Cvitan i Tamara Laptoš. Tome je bilo tako jer svi bivši GDO-i i ravnatelji USKOK-a, po isteku mandata, ako ne odu iz sustava, postaju zamjenici GDO-a. I tako, se Hrvoj Šipek našla se okružena ljudima koji kazneno pravo imaju u malom prstu, dok se ona takvim pravom nikada nije bavila, pa nikoga ne treba čuditi što joj je vjerojatno bilo teško nametnuti svoj autoritet. Bilo kakvi, a kamoli pravni. Uostalom, kako da se vi kao šefica nametnute nekome poput Bajića koji je GDO bio u tri mandata, radio je taj posao 12 godina, i mnogi ga smatraju, među ostalim, ne samo najdugovječnijim već i najboljim GDO-om, zaslužnim za konsolidiranje i profesionalizaciju DORH-a? Osim što su Hrvoj Šipek dočekali bivši čelnici DORH-a i USKOK-a, dočekala ju je i Vanja Marušić, kao šefica USKOK-a, koju je Hrvoj Šipek ‘naslijedila’ od Dražena Jelenića, koji je morao otići jer se doznalo da je mason.
Šefica DORH-a otjerala šeficu USKOK-a, iako je optužila šestero ministara
Jasno je da u takvoj konstelaciji snaga Hrvoj Šipek nije mogla ili znala napraviti što treba, a ni oduprijeti se politici, iako ona tvrdi da od politike cijeli život – bježi. Na koncu smo tu gdje smo sada: sustav i DORH- a i USKOK-a je devastiran, a za to su jednako zaslužne i politika i Hrvoj Šipek. Tko ne vjeruje, neka se samo sjeti kako je Hrvoj Šipek natjerala Vanju Marušić da podnese ostavku svega koji mjesec nakon što je reizabrana za ravnateljicu USKOK-a u drugom mandatu. Ili koliko je uporno Jeleniću htjela uručiti otkaz, sudskim odlukama koje su mu išle u prilog usprkos.
Nije baš da je Hrvoj Šipek htjela da Vanja Marušić bude ravnateljica USKOK-a. Javna je tajna da njih dvije nisu dobro surađivale, da je netrpeljivost postojala od afere Softvere i slučaja Gabrijele Žalac, pojačala se nakon uhićenja Darka Horvata, a kulminirala premještajem desne ruke Vanje Marušić iz Zagreba u Split… No u studenom Hrvoj Šipek 2022. nije imala izbora jer je Vanja Marušić bila jedina osoba koja se javila na tadašnji natječaj za čelnu osobu USKOK-a. Osim što je bila jedina kandidatkinja, iza nju su stajali i rezultati. Za vrijeme njezinog prvog mandata USKOK je pokrenuo više velikih istraga od kojih su neke za sada završile optužnicama, a neke presudama. Pokrenuta je istraga protiv HDZ-ove Josipe Rimac i drugih u aferi Vjetroelektrane, a jedan krak te istrage završio je podizanjem optužnice protiv 30-ak osoba. Pokrenuta je i istraga u aferi Janaf, koja je okončana s čak dvije optužnice jer je jednu podigao USKOK, a drugu EPPO. Podignute su i optužnice protiv bivših HDZ-ovih ministra Darka Horvata, Tomislava Tolušića, Josipa Aladrovića, Lovre Kuščevića, Gabrijele Žalac te Borisa Miloševića, SDSS-ova potpredsjednika Vlade, župana međimurskog Matije Posavca, Stjepana Kovača , bivšeg SDP-ovog gradonačelnika Čakovca…. Pokrenuta je i istraga u aferi Ina, koja je do sada imala nekoliko proširenja, a vodile su se i istrage protiv ozbiljnih kriminalnih skupina koje se bave međunarodnom trgovinom drogom…
Kada ženi koja je optužila šestero ministra, pri tom uhitivši i jednog aktualnog zbog čega je premijer morao rekonstruirati Vladu, ne bi produžila mandat, Hrvoj Šipek teško bi to objasnila javnosti. A i prvi pokušaj bacanja Vanje Marušić vukovima (na onoj sada već slavnoj konferenciji za medije gdje je Hrvoj Šipek neistinito tvrdila da o slučaju Žalac ništa nije znala, op.a.) neslavno je propao. Pa je Hrvoj Šipek, nerado predložila Vanju Marušić za ravnateljicu USKOK-a, a ministar Ivana Malenica je još neradije potvrdio. Čekao se samo povod, koliko god benigan bio, da ju se makne. I našao se u travnju 2023. kada su i politika i Hrvoj Šipek, nesreću službenog vozača Vanje Marušić, iskoristili kako bi je – natjerali da ode s mjesta čelne osobe USKOK-a. U onome što nije uspio Plenković, kojem je Vanja Marušić bila trn u peti, uspjela je Hrvoj Šipek. DORH je u travnju naveo da Vanja Marušić ostavku daje iz osobnih razloga, a neslužbeno je u javnost puštena informacija da odlazi jer je pokušala zataškati nesreću svog vozača. Ta priča, o zataškavanju nesreće, raspala se u svega 24 sata, kada se ispostavilo da nesreća ne da nije zataškavana, već je pozvana policija, napravljen je očevid, vozač je prekršajno kažnjen na sudu… No bilo je gotovo. Hrvoj Šipek primorala je Vanju Marušić da podnese ostavku, ugled DORH-a i USKOK-a je nepovratno uništen, za v.d. ravnateljice USKOK-a je imenovana Željka Mostečak, koja je trebala biti prelazno rješenje do izbora nove čelne osobe elitne tužiteljske institucije. Mnogo je onih koji su navijali i navijaju da ta osoba bude upravo Željka Mostečak, jer je riječ o izuzetno stručnoj osobi, koju jako cijeni struka i javnost. No s obzirom na to da se, kao reče Hrvoj Šipek, sadašnja v.d. ravnateljice USKOK-a, na raspisani natječaj nije javila iz osobnih razloga, moglo bi se reći, da je znakovito i što ni osoba takvog profesionalnog backgrounda i pravnog autoriteta kakvog ga ima Željka Mostečak, ne želi voditi USKOK. S druge strane i to o načinu na koji sustavom DORH-a, čiji je USKOK sastavni dio, upravlja Hrvoj Šipek, govori više no bilo što drugo.
Savitljivija kičma DORH-a
DORH funkcionira po principu piramide, od vrha dna, a to znači da se ni jedna odluka ne može donijeti bez znanja i suglasnosti šefa DORH-a. Šef USKOK-a nije autonoman kod odlučivanja, pa je logično da čelne osobe USKOK-a i DORH-a moraju dobro surađivati. Odnosno da čelna osoba USKOK-a treba biti osoba od povjerenja GDO-a, jer je GDO taj koji ministru pravosuđa predlaže imenovanje čelne osobe USKOK-a. Povjerenje potrebno, da bi se težak i odgovoran posao radio, postojao je do dolaska Hrvoj Šipek na čelo DORH-a. Bajić je kao GDO, osobu od povjerenja imao u Dinku Cvitanu dok je Cvitan bio na čelu USKOK-a. Kada je Cvitan naslijedio Bajića i postao GDO, njegova osoba od povjerenja koja je vodila USKOK bila je Tamara Laptoš. Draženu Jeleniću, osoba od povjerenja bila je Vanja Marušić. Svi oni su dobro surađivali, a u posao šefa DORH-a među ostalim spada i da svojim ljudima, pa i čelnim osobama USKOK-a čuva leđa. I štiti ih od svih vrsta pritisaka. Pa i političkih. Svi šefovi DORH-a, do Hrvoj Šipek u tome su bili manje ili više uspješni. Bajić je bio majstor. Cvitan je dobro plivao tim vodama dok se nije pojavio na konferenciji za novinare s premijerom Plenkovićem, a Jelenić se sam odstranio kada se doznalo da je mason.
Bajić, Cvitan i Jelenić su radili ono što Hrvoj Šipek ne želi ili ne zna raditi: Bili su gromobran za politiku, javnost, medije…. Dok se njih prozivalo zbog DORH-ova (ne)rada ili navodnog tajminga nekog uhićenja, njihovi ljudi, su radili svoj posao. I to poprilično dobro. Uhićivali su, istraživali, optuživali VIP osobe iz sfere politike i ekonomije, od Ive Sanadera preko Milana Bandića do Zdravka Mamića….Politika nikada s tim nije bila oduševljena, no nije mogla ništa učiniti. Sve dok su na čelu DORH-a bile osobe čija je kičma nesavitljiva…
Dolaskom Hrvoj Šipek na čelo DORH-a, kičma je postala puno savitljivija, sustav je devastiran kadrovski i materijalno, a mig iz politike dovoljan da se nepokorivi bace vukovima. To svi znaju. I shvaćaju. Osim Hrvoj Šipek, koja će valjda do kraja mandata u svibnju iduće godine – kad će imati uvjete za mirovinu – smatrati da nije njezina krivnja što nitko ne želi biti šef USKOK-a. Ni zamjenik ŽDO-a ili ODO-a…
(objavljeno 8.10.2023.)