Preostali radnici tiskare Vjesnik d.d., zadnjeg ostatka nekad moćne izdavačke kuće sa 6.000 zaposlenika, mole da ih se preseli negdje drugdje. Suvlasnici kompleksa vrijednog oko 80 milijuna eura su RH, Fortenova, Styria i Allegheny financial
Piše: Miroslav Edvin Habek
Posljednjim državnim ‘uletom’ u devastirani kompleks Vjesnika najavom obnove dijela aneksa nebodera u planirani Ured za obnovu s 90 činovnika, predstavljen je i završni čin drame u sjeni Vjesnikova nebodera, ali i privremena odgoda finalnog raskusuravanja velikih ‘igrača’ za najvredniju građevinsku parcelu u središtu Zagreba, svojevremeno procijenjenu na čak 80 milijuna eura.
Naime, početkom prosinca, ispod radara šire javnosti, gotovo je nezamijećeno prošla vijest da je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine pokrenulo obnovu dijela kompleksa Vjesnika s namjerom osnivanja one stop shopa – ureda za obnovu u koji bi se vrijedni činovnici, kako je planirano, trebali useliti do početka travnja.
Tiskara ima nekretnine vrijedne 10,5 mil. eura
‘’Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi postupak javne nabave za nabavu radova uređenja One stop shopa u Zagrebu na lokaciji Slavonska Avenija 4 – rekonstrukcija i prenamjena postojećeg poslovnog prostora u kompleksu Vjesnik, Press centar, II kat’’, potvrdili su iz Ministarstva državnoj novinskoj agenciji Hini. Dodali su i kako je pokrenut postupak javne nabave te će se ugovoriti radovi gradnje, adaptacije i oblikovanja prostora koji će kao opravdani trošak biti financirani iz sredstava osiguranih u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Procijenjena vrijednost tih radova, kako je istaknuto u dokumentaciji, je 8,5 milijuna kuna bez PDV-a.
No neposredno prije objave najnovijeg plana čuvara državne imovine kojem je cilj, obratite pozornost, obnova ureda za obnovu u središtu Zagreba, stigao je apel tvrtke, posljednjeg ostatka Vjesnika, nekad najmoćnije medijske kuće u regiji, koja je još početkom 1990-ih zapošljavala gotovo 6.000 ljudi da bi, nakon privatizacije i pretvorbe uz blagoslov države, bila svedena samo na tiskaru u kojoj se preostalih 180 radnika bori za svoja radna mjesta, isplatu zarađenih plaća i rješenje kojim bi ih država kao vlasnik napokon prestala mrcvariti.
Konkretno, uprava tiskare Vjesnik d.d. i Sindikat grafičara i medija uputili su državi kao većinskom vlasniku apel za izmještanje tiskare, ali i za kupnju njezinih preostalih nekretnina u kompleksu Vjesnika procijenjenih na oko 10, 5 milijuna eura.
Pojedini suvlasnici izbjegavaju plaćanje troškova
”’Izmještanje tiskare je jedino logično rješenje, obzirom da suvlasnički odnosi u kompleksu Vjesnik egzistiraju na teret društva tiskare Vjesnik d.d. koji je nositelj i plaća sve troškove kompleksa, dok pojedini suvlasnici izbjegavaju plaćanje”, kazali su u upravi Vjesnika.
Pritom, treba pojasniti da su većinski vlasnici kompleksa sagrađenog na više od 30.000 četvornih metara sklopu Vjesnikova nebodera, osim tiskare Vjesnik d.d, Konzum plus (sljednik Tiska u sklopu nekad moćnog Agrokora, sada Fortenove), Republika Hrvatska, VLM Cvjetno nekretnine (osnivač Večernji list – odnosno austrijska Styria) te Allegheny financial, nekretninska tvrtka koja se svojevremeno povezivala s Ninoslavom Pavićem, bivšim vlasnikom nekadašnjeg EPH.
Iz Vjesnika d.d. gotovo su stidljivo natuknuli i da od nadležnog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine očekuju nova rješenja za kompleks Vjesnika.
”Ministarstvo bi trebalo hitno donijeti odluku o kupnji preostalih nekretnina u vlasništvu Vjesnika, obzirom su oni najveći suvlasnici u nekretninama kompleksa, oko 40 posto, te bi to bila osnova za nastavak procesa potrebne dokapitalizacije. Tako bi se omogućilo ne samo preživljavanje, nego i daljnji razvoj poslovanja Vjesnika d.d. Dosad nismo dobili povratne informacije na višestruko upućene inicijative”, ističu u Vjesniku d.d.
Moguća gradnja 260.000 četvornih metara ureda i stanova
No, pravo pitanje jest zašto o takvim inicijativama država još i sada šuti.
Kako upućeni tvrde, iza prve crte bojišnice za spas državne tiskare, koja se u kroničnog gubitaša pretvorila isključivo krivnjom vlasnika i nesposobnih uprava, još i sada se otkrivaju pojedinosti dosadašnjega pozadinskog rata – korporacijsko čišćenje terena i obračun vodećih hrvatskih izdavača i multinacionalnih kompanija za najatraktivniju građevinsku lokaciju u Zagrebu. Naravno, onu koju simboliziraju legendarni Vjesnikov neboder i prateći objekti.
Tu parcelu od 32.435 četvornih metara mnogi vide kao novo središte poslovnog Zagreba, a do prije nekoliko godina u kuloarima su se spominjali brojni zainteresirani za gradnju upravo na toj lokaciji. Na zemljištu, omeđenom Slavonskom avenijom, Savskom, Odranskom i Cvjetnom cestom, moguća je, prema urbanističkom planu, gradnja poslovno-stambenog prostora do čak 260.000 četvornih metara, gotovo šest puta više od sadašnjih 45.000 korisnih kvadrata na 17.606 četvornih metara izgrađene površine. Prema jednoj od konzervativnijih procjena vrijednosti nekretnine i zemljišta, lokacija je vrijedna oko 80 milijuna eura. Naravno, investitor koji bi se odlučio za izgradnju na toj bi lokaciji zaradio višestruko od uloženog. I to se još sada mnogima, bez obzira na recesiju, čini kao moguća dobitna kombinacija.
Naime, upravo kolapsom Vjesnika d.d., koji je preostao kao jedini veliki stanar kompleksa, otvaraju se nove mogućnosti svima koji bi, pritiskom na državu i izmještanjem tiskare, mogli ući u unosne nekretninske poslove i ponuditi parcelu zainteresiranom, kako se ono popularno kaže, developeru. To je bila mogućnost, ali i predmet Studije prostornih mogućnosti izgradnje kompleksa Vjesnik iz 2012. koju Zagrebi.hr u najvažnijim dijelovima predstavlja javnosti. Ta studija bila je iznimno aktualna u doba njenog stvaranja prije gotovo deset godina, u doba najveće moći tadašnjeg ‘državnog prijatelja broj 1’.- Ivice Todorića, tajkuna koji je, onako usput, bio i suvlasnik kompleksa Vjesnika.
U studiji koja najbolje dokazuje nekadašnje namjere suvlasnika Vjesnikova kompleksa i koja je svojevremeno, zbog tajnovitosti, dobila gotovo mitske razmjere, nude se četiri skice budućeg uređenja poslovnog kompleksa. Ukratko, od kompleksa ostaje samo Vjesnikov neboder, a aneks ili press centar u kojem su nekad bile redakcije Večernjeg lista, Vjesnika i Sportskih novosti se ruši, a prostorom dominiraju – ovisno o varijanti – neboderi od 25 pa do 34 kata.
Hoće li taj ili neki drugi projekt izgradnje kompleksa zaživjeti, ovisi o državi. Dakako, ako netko u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine uopće zna za studiju, potajno izrađenu u sjeni propasti Vjesnika. No, s druge strane, možda to postane predmetom rada činovnika novog Ureda za obnovu. onog koji bi se uskoro trebao otvoriti u bivšoj redakciji Vjesnika.
(objavljeno 4.1.2021.)
