Projekt pasaža koji je nekoć poslužio samo kako bi se Tomislav Horvatinčić mogao pozvati na ‘javni interes’ prilikom ishođenja dozvola za trgovački centar od strane Bandićeve administracije, sada bi se ipak mogao realizirati pod novim gradonačelnikom Tomaševićem, nekadašnjim vođom pobune protiv gradnje na Cvjetnom trgu, koji tvrdi da se u planiranju novih prolaza prema Gundulićevoj i Ilici koordinira s vijećima gradskih četvrti
Piše: Saša Paparella
Kad je građevinski poduzetnik Tomislav Horvatinčić prije 15 godina najavio svoj projekt trgovačko-stambenog kompleksa u centru Zagreba, tvrdio je da gradi “novu ulicu” u bloku između Cvjetnog trga, Gundulićeve i Varšavske ulice, s izlaskom i na Ilicu. No umjesto nove ulice, Zagrepčani su uskoro dobili samo klaustrofobični šoping centar na Cvjetnom trgu s jednim izlazom na Varšavsku ulicu, bez prolaza prema Gundulićevoj i Ilici i bez obećanih parkova i kulturnih sadržaja. Realizaciju takvog projekta, kojem je jedina svrha bila pogodovanje Horvatinčiću, nisu uspjeli spriječiti niti prosvjedi koje je između 2008. i 2010. vodio Tomislav Tomašević iz Zelene akcije, sadašnji gradonačelnik Grada Zagreba, koji je zbog Cvjetnog bio i privođen.
Za projekt je sada zainteresiran i Stomatološki fakultet
Puno kasnije, kad je projekt već bio gotov, doznali smo da Horvatinčić nikada nije ozbiljno razmišljao o otkupu zgrade Stomatološkog fakultete u Gundulićevoj 5, bez čega obećani projekt nije moguće realizirati, jer bi na njenom mjestu trebao biti zapadni krak prolaza.
No sada se ideja o spajanju Cvjetnog i Gundulićeve opet aktualizira, ovoga puta ne kao alibi za ambicioznom građevinskog poduzetnika. Naime, kako javlja Jutarnji list, “na zagrebačkom Cvjetnom trgu, gdje je prije više od deset godina prosvjedovao zbog gradnje Centra Cvjetni, projekta poduzetnika Tomislava Horvatinčića, a pod blagoslovom pokojnog Milana Bandića, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević sada planira sagraditi dugo obećavani pješački prolaz Cvjetni trg – Gundulićeva ulica”.
Kao dokaz navodi se da je u Službenom glasniku Grada Zagreba objavljen plan Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja Ilica – Preobraženska – Preradovićev trg – Varšavska – Gundulićeva, a koji predviđa prolaz između Gundulićeve i Cvjetnog trga.
“Prolaz koji je tada bio jedini javni interes osporavanog Horvatinčićeva projekta nikada nije napravljen. Interes građana ionako je bio na zadnjem mjestu jer se pogodovalo poduzetniku Horvatinčiću, kako je to svojedobno na megafonu uzvikivao Tomašević, onda predsjednik Zelene akcije. Usprkos Tomaševićevoj aktivističkoj borbi da Varšavska ulica u centru Zagreba ostane pješačka zona, za što je kao jedan od organizatora i uhićen, plan Bandića i Horvatinčića na kraju nije uspio zaustaviti. Zato sada njegova odluka kao gradonačelnika, da napokon realizira javni interes prolaza baš na mjestu gdje je kao 28-godišnjak prosvjedovao zbog gaženja javnog interesa, predstavlja, čini se, i simbolički i konkretan pokušaj ispravljanja nekih ondašnjih nepravdi”, navodi Jutarnji.
Iz Grada su dobili je odgovor da se radi “tek o prijedlogu plana po kojem bi se napravio javni pasaž iz Gundulićeve prema Cvjetnom prolazu i prema Varšavskoj, uz mogućnost prolaza i prema Ilici”. Za razliku od prošlog puta, sada se, tvrde u Gradu, “od rane faze razgovara s vijećima gradskih četvrti, a njihove su primjedbe već uvrštene u prijedlog plana”.
Dodajmo kako se lani pojavila vijest da će Stomatološki fakultet definitivno odustati od izgradnje javnog prolaza Gundulićeva – Cvjetni jer su htjeli proširiti svoje kapacitete, no sada navodno inicijativa o pasažu dolazi baš s tog fakulteta.
No podsjetimo kako se cijeli projekt razvijao – u nastavku je poglavlje knjige Kumek, posvećeno Horvatinčićevom projektu.
Zagreb je dragovoljno skratio pješačku zonu
Sve je počelo tako idilično, pod nazivom Zagrebački kristali. Poznati ugostitelj Tomislav Horvatinčić početkom 2007. počinje projekt koji je pokazao svu samovolju gradskih vlasti. U početku se govorilo da će Zagreb dobiti novu ulicu u bloku između Cvjetnog trga, Gundulićeve i Varšavske ulice. Investitor je obećao parkove i 2500 kvadrata za kulturne sadržaje, pa njegov projekt ulazi u gradske prioritete. Kasnije će se sve te ideje putem pogubiti. Zagreb je tako postao jedan od rijetkih, možda i jedini grad na svijetu koji se dragovoljno odrekao dijela pješačke zone, umjesto koje sad ima rampu za ulaz u privatnu garažu.
Projekt je nastao kombinacijom bezočnog laganja i pogodovanja gradskih vlasti. Pod krinkom pomaganja poduzetniku koji će, kako je rekao, ‘štakornjake’ pretvoriti u vrijedne prostore, izigrana je i procedura i građani. Nekima je to odmah bilo jasno, pa dok dio medija tada afirmativno piše o “novoj špici na Cvjetnom trgu”, već na prvoj prezentaciji Horvatinčićevog projekta skoro je izbila tučnjava.
Plan je obuhvatio izgradnju trgovačko-stambenog centra, te rušenje dviju povijesnih zgrada na Cvjetnom trgu, kao i skraćenje pješačke zone u Varšavskoj ulici radi izgradnje garaže. Projektu su se usprotivile građanske udruge i intelektualci, arhitekti, povjesničari umjetnosti, glumci i velik broj istaknutih kulturnih djelatnika u Zagrebu. Udruga Pravo na grad organizirala je prosvjede i skupila 55.000 potpisa protiv gradnje centra tvrdeći da se pritom uništava povijesna jezgra Zagreba.
Unatoč tome, Bandićevim pritiskom na javne gradske službe, izmijenjen je Generalni urbanistički plan (GUP) grada Zagreba kako bi se mogao izvesti tako veliki zahvat u središtu grada.
U travnju 2007. zagrebačko Poglavarstvo prihvatilo je prijedlog izmjena GUP-a koji propisuje kriterije za uređenje 17 donjogradskih blokova, uključujući i Cvjetni prolaz, čime se omogućava nova izgradnja. U kolovozu 2009. srušene su povijesne zgrade: kuća Granitz, te rodna kuća pjesnika Vladimira Vidrića na Cvjetnom trgu. Konkretno, napisano je da će se ukloniti “nekvalitetna gradnja”. A o tome što je to nekvalitetna gradnja, rečeno je, odlučivat će se u suradnji s gradskim Zavodom za zaštitu spomenika.
Doris Kažimir, zagrebačka pročelnica za zaštitu spomenika kulture, opisala je početkom 2008. konačni plan za sporni blok uz Cvjetni trg na kojem će Horvatinčić realizirati svoj projekt. Plan usvojen na Poglavarstvu vrvi od lažnih obećanja. Tada je rečeno da će “kroz blok voditi pasaž širine 14 metara koji se neće zatvarati noću. U prizemlju, prvom katu i dvije podzemne etaže bit će smješteni ugostiteljski i poslovni objekti, ali i kino i drugi javni sadržaji. U podzemlju će se napraviti i sklonište za stanare, dok su preostale tri etaže namijenjene za parkiranje.
Navodno bi parkirališta trebalo biti 350 umjesto 600 mjesta… U planu ostaje jedan od najspornijih dijelova, ulaz u podzemnu garažu i rampa u Varšavskoj. Time će se izgubiti dio pješačke zone u samom centru grada, ali se tvrdi da će se to nadoknaditi pasažom površine 1600 četvornih metara i pješačkim prolazima kojima će se od pasaža dolaziti iz Varšavske i Ilice”.
Umjesto dvorana od javnog interesa, komercijalni sadržaji
Kakva prevara. Umjesto ulice, Zagrepčani su dobili klaustrofobični šoping centar koji nije skratio put između Cvjetnog trga i obližnje Varšavske ulice. Nema ni prolaza prema Ilici. Spoj s Gundulićevom ulicom preko zgrade Stomatološkog fakulteta više nitko ne spominje. Nema obećanih parkova niti kulturnih sadržaja. Kasnije se ispostavilo da Horvatinčić nikada nije niti ozbiljno razmišljao o otkupu zgrade Stomatologije, iako je bilo rečeno da se bez te zgrade ne može izgraditi pasaž, a bez izgradnje pasaža nema ni javnog interesa pa se ne mogu rušiti zgrade. Horvatinčić je najavio spajanje Cvjetnog trga s Gundulićevom ulicom, što bi značilo rušenje zgrade Stomatološkog fakulteta, no vodeći ljudi tog fakulteta rekli su novinarima da ih taj investitor nije ni pozvao na razgovor, te da oni ionako nemaju kamo iseliti: “sa Sveučilišta u Zagrebu su nam neslužbeno rekli kako ih Horvatinčić nije pozvao na razgovor, a i da su dogovorili cijenu i odlučili prodati zgradu – ne bi se mogli iseliti pet godina. Toliko bi trebalo da se sagradi nova zgrada za fakultet i obavi preseljenje”. Obećani su javni sadržaji kao što je kinodvorana (nije sagrađena) i još jedna manja javna dvorana od 211 kvadrata (nema ni nje), no taj je dio prebijen trafostanicom koju je Horvatinčić financirao.
“Grad Zagreb odbio je ponudu Tome Horvatinčića za korištenje i najam polivalentnih dvorana u centru Cvjetni, koje su, između ostalih elemenata za utvrđivanje javnog interesa, bile i uvjet za realizaciju cijelog projekta. Dvorane od ‘ javnog interesa’ bit će prenamijenjene i iznajmljivat će se za komercijalne sadržaje” , objašnjeno je 2011.
Zanimljivo je da se u prijedlogu Hoto grupe Gradu Zagrebu iz prosinca 2007., dakle, prije donošenja tog zaključka Poglavarstva o javnom interesu, navodi kako Hoto može dati u vlasništvo manju dvoranu Gradu, ali Grad u svom zaključku to ublažava i ne spominje “vlasništvo”, nego samo “realizaciju programa”. Grad je propustio u svom zaključku jasno naznačiti da je investitor dužan dati dvorane za javnu namjenu, stoga Horvatinčić s tim prostorima može raditi što ga je volja. U Gradskom uredu za kulturu tada su objasnili kako nemaju dovoljno novca za te dvije dvorane, ali i napominju kako već imaju dovoljno poslovnih prostora u svom vlasništvu.
Pročelnik Ivica Lovrić: ‘kulturnjaci, javite se Hoto grupi’
“Istina je da nam je Horvatinčić ponudio te prostore, ali mi ih ne možemo preuzeti jer Gradski ured ne organizira kulturne sadržaje, nego ih samo financira. Ako neka od kulturnih ustanova želi taj prostor, neka se javi Hoto grupi. Ovisno o planu i programu te ustanove, mi ćemo je sufinancirati”, rekao je gradski pročelnik za obrazovanje Ivica Lovrić, dužnosnik Bandićeve stranke. Time je priča o javnom interesu završila prenamjenom u privatni interes.
Lagalo se i oko garaže – prvo je rečeno da se gradi samo za stanare, što je prošireno i na druge građane a, iako je rečeno da će njome “upravljati Zagrebački holding”, ipak je ostala u Horvatinčićevim rukama. U prijedlogu za prosuđivanje elemenata javnog interesa u realizaciji projekta Cvjetni koji je Hoto grupa u prosincu 2007. uputila gradskom poglavarstvu nudi se sudjelovanje Grada Zagreba u upravljanju garažom. Međutim, u zaključku Poglavarstva od 30. siječnja 2008. o utvrđivanju javnog interesa ne navodi se upravljanje garažom, pa je tako novac za uslugu parkiranja u garaži Cvjetni prepušten Hoto grupi, a ne Zagrebparkingu. Štoviše, proširio je garažu nauštrb atomskog skloništa.
Unatoč svemu tome, Doris Kažimir, gradska pročelnica za zaštitu spomenika kulture rekla je “dobili smo mnogo više javnih sadržaja nego je bilo predviđeno”.
Ljutiti građani su prosvjedovali ali nije im pomoglo – gradska skupština je, mahom glasovima Bandićevih SDP-ovaca, izglasala izmjene GUP-a i Horvatinčić se mogao baciti na posao.
Unatoč preporuci gradske Skupštine da ne počinje gradnju bez rješenja pet sporova na Upravnom sudu, te do završetka istrage Državnog odvjetništva o tome je li bilo nepravilnosti u urbanističkim izmjenama, Milan Bandić je odlučio krenuti s izgradnju spornog prilaza. Poslovni dnevnik već tada piše o tzv. ‘trgovačko-kulturnom centru’ u Zagrebu, podsjećajući kako se sličnim trikom pri dobivanju potrebnih dozvola služio i Konzum. Zbog projekta su srušene dvije povijesne građevine, kao i kino Zagreb.
Bandić govori da nitko neće “zabosti lopatu” bez suglasnosti struke i javnosti. Katarina Fuček (HDZ) istaknula je da se Bandić dosad uopće nije uključio u raspravu o projektu. “Umjesto toga forsirate hitnu proceduru za izmjene GUP-a i odlučujete ići do kraja po svom vlastitom nahođenju. Istina je da Donji grad treba urediti, ali da se očuva tradicija, a morate odlučiti želite li na jednom reprezentativnom trgu društvene i kulturne sadržaje ili šoping centre i penthouse”, poručila je Fuček.
Ulica u koju se ne može ući
A onda su početkom 2008. počeli prosvjedi. “Dok je prepuna Varšavska ulica s bubnjevima, zvečkama i zviždaljkama poručivala Hoto grupi “odustani” u ime javnog interesa i želje građana, vlasnik grupe i investitor Tomislav Horvatinčić u unutrašnjosti bloka održao je konferenciju za medije na kojoj je poručio da će nastaviti s realizacijom projekta u ime interesa uređenja grada i javnog prostora. Rekao je i da njegov projekt podržava 700.000 Zagrepčana, “svi koji nisu došli lupati u lonce”.
“Ostavku gradonačelnika Bandića smo već tražili 2010. zbog ‘slučaja Varšavska i izgradnje podzemne garaže u sklopu projekta Cvjetni’. Tada su Zelena akcija i Pravo na grad organizirali prosvjed ispred Gradske uprave na kojem je 4000 ljudi zatražilo od gradonačelnika Bandića da spakira kofere i ode u zatvor u Remetinec”, izjavio je Bernard Ivčić iz Zelene akcije.
Farsa je napokon završila u travnju 2011. Tada je otvoren Centar Cvjetni, a s prozora obližnje zgrade aktivisti su spustili transparent na kojem crvenim slovima piše Totalna prevara. “Ako je ovo ulica, kako kaže Horvatinčić, onda možemo u nju ući”, poručio je preko megafona predsjednik Zelene akcije Tomislav Tomašević na prosvjedima. Prilikom otvaranja došlo je do naguravanja, a zatim i sukoba između prosvjednika, policije i zaštitara. Policija je gurala iz centra sve redom te opet zatvorila glavni ulaz. Pokazalo se da prolaz kroz centar Cvjetni nije javni, nego privatni prostor.
Tomislav Tomašević novinarima je izjavio da je ušao jer je htio vidjeti gdje je obećani prolaz do Gundulićeve ulice. No njega, naglasio je, nema. Tomašević je pozvao građane da zbog devastiranja javnog prostora i otimanja pješačke zone bojkotiraju Centar Cvjetni.
(Poglavlje iz knjige Kumek, autori: Hrvoje Appelt i Saša Paparella, HRCIN, Zagreb 2020.)
Foto: Zelena akcija, 2006.
(objavljeno 17.5.2022.)
