U barem 260 milijuna eura vrijedan projekt izgradnje hidroelektrane Komarnica nositelj koncesije, Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), vjerojatno će ući u partnerstvu s Elektroprivredom Srbije (EPS). Crna Gora jedina je zemlja regije bez zakona o Vladi, kojim bi se jasno regulirala pravila za razdoblje kad je ona samo tehničke prirode
Vlada Crne Gore premijera Zdravka Krivokapića, koja je srušena još početkom veljače 2022., donijela je u svom tehničkom mandatu odluku o dodjeli tridesetogodišnje koncesije za hidroelektranu (HE) Komarnica Elektroprivredi Crne Gore (EPCG). Takva odluka vjerojatno ne bi bila moguća da Crna Gora ima Zakon o Vladi, a iz Europske komisije poručili su da će pratiti ovaj projekt, koji veliki dio javnosti smatra kontroverznim, navodi se u tekstu koji je objavio Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).
EK poziva na oprez pri planiranju novih hidroelektrana
Izgradnja HE trebala bi koštati između 260 i 290 milijuna eura. Mnogi, međutim, upozoravaju da bi investicija mogla biti znatno skuplja, imajuću u vidu da su te procjene pravljene prije osjetnog skoka cijena građevinskog materijala do čega je došlo posljednjih mjeseci. Izgradnja bi, prema najavama, trajala sedam godina, a HE Komarnica bi zadovoljila potrebe svega sedam posto ukupne godišnje potrošnje energije u Crnoj Gori. Još nije donijeta odluka hoće li vlasnica koncesije, EPCG, u ovaj posao krenuti samostalno ili u partnerstvu, najvjerojatnije s Elektroprivredom Srbije (EPS).
Glasnogovornica Europske komisije Ana Pisonero izjavila je za CIN-CG kako se od tehničke vlade “očekuje da osigura nastavak poslovanja u Crnoj Gori, uz puno poštivanje demokratskih standarda i crnogorskog pravnog okvira. Imajući u vidu da je izgradnja hidroelektrane bitno energetsko i ekološko pitanje, mora se pažljivo razmotriti, u skladu s primjenjivom nacionalnom regulativom u Crnoj Gori, kao i međunarodnim obavezama države, uključujući one koje proistječu iz procesa pristupanja EU”.
I u posljednjem godišnjem izvještaju za Crnu Goru EK naglašava da je od “suštinskog značaja da razvoj novih projekata, naročito po pitanju hidroelektrana, bude sproveden u skladu s EU zakonodavstvom o koncesijama, državnoj pomoći i životnoj sredini”.
Kanjon rijeke Komarnice nominiran je da postane dio europske ekološke mreže
Glasnogovornica dodaje kako EK u izvještajima sustavno preporučuje da investicije moraju biti u skladu s nacionalnim i međunarodnim obavezama “iz oblasti zaštite prirode i upravljanja vodama, da osiguravaju učešće javnosti i konzultacije, ali i da garantiraju visoku kvalitetu izvještaja o procjeni utjecaja na životnu sredinu, koji uključuju kumulativne utjecaje na prirodu i biodiverzitet i da se očuva i unaprijedi ekološka vrijednost zaštićenih područja i potencijalnih Natura 2000 lokacija”.
Kanjon rijeke Komarnice nominiran je za Emerald područje. Ekolozi naglašavaju da bi tako mogao postati dio europske ekološke mreže i ne bi ga bilo moguće lako brisati s liste vrijednih područja samo zato što se planira izgraditi hidroelektrana. Izgradnjom bi bio ugrožen i dio Parka prirode Komarnica i Dragišnica. Projekt se najavljuje još od 1972. godine, a u sklopu energetskog objekta, s branom visokom 171 metar, nalazit će se i umjetno jezero.
Krajem 2021. EPCG je na sastanku s kolegama iz Srbije najavila realizaciju te investicije, “kako bi se postigla energetska stabilnost i sigurnost regije”. U izgradnji te hidroelaktrane na području Crne Gore, kako je tada najavljeno, EPCG bi sudjelovao s 51 posto, dok bi EPS imao 49 posto. Tada je najavljeno i da EPCG planira izgradnju HE Kruševo, kao i da s Elektroprivredom Republike Srpske razgovara o zajedničkoj izgradnji HE Sutorina u Boki kotorskoj.
sp
(objavljeno: 25.4.2022.)
Foto: EPCG
