Nakon što je Hrvatski planinarski savez pozdravio novi nacrt Zakona, Planinarski savez Zagreba upozorava da se domovi novim zakonskim prijedlogom oduzimaju svojim vlasnicima – planinarskim udrugama, koje će ih i dalje održavati, no novac od ugostiteljstva uzet će im država. Planinari traže da se zemljište ustupi planinarskim udrugama koje imaju izgrađene objekte na državnom zemljištu, “kao što je HNS za potrebe svog nogometnog kampa dobio zemljište besplatno, s tom razlikom da oni tek trebaju izgraditi objekte, a planinari su svoje objekte već izgradili”.
Planinarski savez Zagreba objavio je Otvoreno pismo Vladi RH i Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, u kojem se ograđuje od novog prijedloga Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH. Učinili su to i nakon što je prijedlog prošao korekcije i prvo čitanje u Saboru, unatoč tome što je Hrvatski planinarski savez načelno podržao novi zakonski prijedlog.
‘Neodrživi prijedlog zakona’
“Iako je prijedlog dorađen i puno je prihvatljiviji nego što je bio inicijalni Zakon na javnom savjetovanju, on i dalje propisuje nelogične odredbe. Njima se zapravo domovi pravno oduzimaju svojim vlasnicima, odnosno planinarskim udrugama koje su ih gradile, te se vraćaju na upravljanje tim istim udrugama. Promjena je da im se oduzima sav prihod koji bi ostvarili eventualnim iznajmljivanjem dijela prostora u ugostiteljske svrhe i taj se novac daje državnom proračunu, odnosno parkovima prirode na čijem prostoru se domovi nalaze.
Ovim zakonom se utvrđuje i obaveza tekućeg održavanja od strane planinarskih udruga što su sve udruge ionako do sada radile, ali s tom iznimkom da su sredstva koja su dobivala od spomenutog eventualnog zakupa ulagala upravo u tekuće održavanje. Naime novim zakonom obveza ostaje, ali se sredstva oduzimaju i planinarske udruge bi trebale za tuđi račun održavati domove iz vlastitih sredstava i članarina udruge. Neodrživi prijedlog Zakona je zapravo tiha nacionalizacija domova jer se ne rješavaju vlasnički odnosi tj. imovinsko-pravni odnosi subjekata. Ako povučemo paralelu sa recimo najmom stanova, ispada da vi u nekretnini koju ste izgradili i održavali zapravo niste vlasnik, a ako ju slučajno iznajmljujete onda sav prihod od najma morate dati državi uz obavezu da i dalje održavate tu istu nekretninu”, naveo je Damir Gobec, tajnik Planinarskog saveza Zagreba.
Maćehinski odnos parkova prirode
Zagrebački planinari uputili su svoj Prijedlog zakona, po kojem se briga o domovima prepušta Hrvatskom planinarskom savezu i drugim planinarskim udruga – članicama HPS-a. Tu se navodi da je zakon “u zadnjem predloženom obliku mnogo bolji od inicijalnog prijedloga koji je bio na javnom savjetovanju, no svakako nije pravedan. Molimo za još jedan mali dodatni napor kako bi Zakon bio pravedan i kako bi omogućio planinarskim društvima i udrugama upravo ono što između ostaloga on i propisuje, a to je upravljanje domovima i tekuće održavanje domova. ..Navedene izmjene prijedloga novog Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koje predlažemo omogućile bi nesmetani kontinuitet rada svih planinarskih domova u Republici Hrvatskoj.”
Zagrebački planinari predlažu i “u dogledno vrijeme, nevezano za ovaj Zakon i sastanak u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine ili Vladi RH oko rješavanja imovinsko-pravnih odnosa upravo na planinarskim objektima koji su većinom građeni na zemljištu Republike Hrvatske od strane planinarskih udruga, a koji su i predmet niza sudskih sporova jer je neosporno da su domove gradila i održavala planinarske udruge. Apsolutno je nelogično da domovi koje su gradili planinari i koji su iste održavali desetljećima sada preuzima država, daje na upravljanje planinarima koje obvezuje na tekuće održavanje novim Zakonom, a ujedno oduzima i jedini prihod planinarima od domova pomoću kojeg su se ta održavanja i radila proteklih desetljeća. Nevjerojatno je da prihod od ugostiteljskog
dijela eventualne zakupnine ide upravama Parkova prirode koje ne samo da nisu gradile domove, nego ih nisu dodatno niti održavale, niti su skrbile o domovima, a uredno su uzimale dodatne koncesijske naknade za obavljanje djelatnosti unutar parkova. S obzirom da je navedeni Zakon u prvom čitanje protekli tjedan usvojen molimo Vas za žurnost po pitanju ovog predmeta, a javnost da nam da potporu u ovoj problematici te da se ne dopusti tiha nacionalizacija domova”.
Nije isto držati objekt na Velebitu ili Sljemenu
Prethodno se, krajem listopada, ti u sjedištu Hrvatskog planinarskog saveza održalo se tematsko savjetovanje upravljača planinarskih objekata koji se nalaze na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.
Na savjetovanju je sudjelovalo više od 20 planinarskih udruga koje su ujedno i upravljači na više od 30 planinarskih objekata tj. njihovi su vlasnici. Predsjednik HPS-a Darko Berljak i tajnik HPS-a Alan Čaplar okupljenim su predstavnicima upravljača planinarskih objekata u kratkim crtama prezentirali korake koji su poduzeti u svezi navedenog zakona. Kako je tada rečeno, “Iako postoje naznake pozitivnih pomaka u pregovorima sa više Ministarstava iz prezentiranog se zapravo i dalje vidi da se ovim Zakonom neće riješiti vlasnička pitanja objekata koje su gradili planinari. PSZ je preko svojih predstavnika predsjednika Ivice Mesića i tajnika Damira Gobeca aktivno sudjelovao u raspravi i stajalište većine zagrebačkih planinarskih udruga je da bi svakako prije eventualnog zakona o upravljanju planinarskim domovima prvenstveno trebalo riješiti imovinsko-pravne odnose tj. objedinjavanje vlasništva parcele i objekta. Modalitet ovakvog prijedloga može biti razmatran u više smjerova od mogućnosti da se zemljište besplatno da planinarskim udrugama koje imaju izgrađene objekte na državnom zemljištu do nekog simboličnog najma zemljišta. Primjer takve prakse je svakako HNS koji je za potrebe svog nogometnog kampa dobio zemljište besplatno s tom razlikom da oni tek trebaju izgraditi objekte, a planinari su svoje objekte već izgradili.
Trenutno ostaje samo čekanje da se navedeni nacrt korigira od strane zakonodavaca i da se na temelju novog prijedloga vidi u kojem smjeru će ići daljnje aktivnosti planinara u rješavanju ove problematike koja se povlači desetljećima. Individualizirani pristup svakom od objekata trebao bi biti cilj pregovora, no teško je očekivati da će se riješiti problemi kako bi mi to željeli. Sveobuhvatni zakon koji se predlaže nikako nije primjenjiv na sve planinarske objekte zbog specifičnosti svakog od njih. Nije isto držati objekt na Velebitu, Mosoru, Risnjaku ili na Medvednici”.
Foto: Planinarski dom Runolist
(objavljeno 20.11.2023.)
