Novim zakonskim prijedlogom upravljanje domovima povjerava se nacionalnim parkovima i parkovima prirode, a izvan njihovih granica resornom ministarstvu. Predloženo je da oni korištenje i održavanje planinarskih planinarskih skloništa, kuća i doma ugovorima trajno i besplatno prepuste planinarskim društvima
Piše: Saša Paparella
Vlada RH uputila je u saborsku proceduru Nacrta prijedloga Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, koji uređuje i upravljanje planinarskim objektima smještenim na državnom zemljištu. Taj se nacrt, barem po pitanju sudbine planinarskih domova, znatno razlikuje od onog prvog, objavljenog početkom rujna, a kojim se planinarske kuće i domovi oduzimaju svojim dosadašnjim upraviteljima, Hrvatskom planinarskom savezu (HPS) i planinarskim društvima, te povjeravaju županijama, odnosno javnim ustanovama, nacionalnim parkovima i parkovima prirode na čijem se području nalaze.
U tom, prvom prijedlogu, o kojem smo već pisali, HPS i planinarske udruge nisu bile niti spomenute. Uslijedio je snažan pritisak javnosti, dovoljno jak da Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI) ovih dana izađe s izmijenjenim nacrtom, koji je uključio i one koji su gradili te domove – planinare.
Županije ispale iz igre
Kako nam je sada rečeno u Ministarstvu, “na području nacionalnog parka ili parka prirode – upravljanje se povjerava javnoj ustanovi, dok se izvan tog područja upravljanje povjerava Ministarstvu. Javne ustanove i Ministarstvo sklapaju ugovore o korištenju i održavanju planinarskih skloništa, kuća i dijela planinarskog doma koji služi za smještaj planinarima bez naknade i na neodređeno vrijeme. Dio planinarskih domova za pružanje ugostiteljskih usluga javne ustanove i Ministarstvo dat će u zakup putem javnog natječaja, dok će postojećim zakupoprimcima biti sklopljeni ugovori o zakupu pod uvjetima propisanim odlukom ministra. Sredstva ostvarena od zakupa prihod su tijela koja izvršavaju poslove upravljanja planinarskim domovima”.
U novom prijedlogu zakona piše da će, “imajući u vidu činjenicu da su planinarski objekti dio javne planinarske infrastrukture koju su gradili HPS i planinarske udruge članice HPS-a, koji i danas koriste i održavaju većinu planinarskih objekata”, nadležna tijela s HPS-om i društvima koja na dan stupanja na snagu Prijedloga zakona koriste planinarsko sklonište, planinarsku kuću ili planinarski dom “sklopiti ugovor o korištenju i održavanju tih planinarskih objekata, bez naknade, na neodređeno vrijeme”. Novim nacrtom iz Zakona su ispale županije, a brigu o onim domovima koji se nalaze izvan područja PP i NP preuzima Ministarstvo.
Dijelom planinarskog doma koji je isključivo namijenjen za pružanje ugostiteljskih usluga prehrane, pića i napitaka nadležna tijela raspolagat će davanjem u zakup putem javnog natječaja, a iznimno će se ugovor o zakupu sklopiti neposredno sa sadašnjim zakupnikom. Visina zakupnine i uvjeti davanja u zakup propisat će se odlukom resornom ministra. Sredstva ostvarena od zakupa planinarskih domova prihod su javnih ustanova koje njima upravljaju, odnosno državnog proračuna RH kad su predmet zakupa planinarski domovi kojima upravlja Ministarstvo, navodi se u Prijedlogu.
Možemo! slavi, a HPS podsjeća: ‘svoju peticiju niste nikome predali’
Predsjednik HPS-a Darko Berljak naglasio je u izjavi za portal Istra 24 da je takav nacrt bitno bolji nego što je bio u prvom prijedlogu, “u kojem se nigdje nije vidjelo da planinari i planinarska društva imaju ikakve veze s tim objektima. Izgledalo je jako besperspektivno. Rekao bih da je sadašnjim prijedlogom zadovoljna većina planinara. Onaj jako mali dio koji nije, čine tri ili četiri društva koja žive od najamnina, nakon što su objekte dali ugostiteljima. Ali, to više i nisu planinarski domovi nego restorani”, rekao je Berljak.
Promjenu zakonskog nacrta pozdravili su i u stranci Možemo!, koja se po tom pitanju snažno aktivirala. “Još jedna pobjeda: zahvaljujući pritisku planinara i planinarskih društava, ali i našoj peticiji koju je potpisalo 22.940 građana, Vlada je odustala od ideje da planinarske domove uzme iz ruku planinarskih društava i preda ih na upravljanje županijama! Novi prijedlog Zakona o upravljanju nekretninama u vlasništvu RH prepoznaje sigurnost kao najvažniju svrhu planinarskih objekata, a te objekte vraća na upravljanje Hrvatskom planinarskom savezu i planinarskim društvima. Osim toga, opisani su i klasificirani svi planinarski objekti – domovi, kuće i skloništa. Važna nova odredba je i obveza države da ulaže u obnovu domova, kuća i skloništa”, priopćili su iz stranke Možemo!.
Darko Berljak (foto: screenshot N1)
Takav je stav međutim izazvao reakciju HPS-a. “Ne osporavajući pravo političkih stranaka, udruga, pojedinaca ili bilo kojeg drugog subjekta da iznose svoja stajališta i organiziraju svoje aktivnosti prema svojim uvjerenjima, Hrvatski planinarski savez smatra potrebnim podsjetiti na činjenice. Naime, u vezi Nacrta prijedloga Zakona, kao ni u vezi bilo koje druge teme, Hrvatski planinarski savez i njegovi dužnosnici ni od jedne političke stranke nisu tražili niti su ih poticali i pozivali na bilo koji način da se u to uključe. Dakako da svatko može organizirati peticije, konferencije i druge aktivnosti, no nismo zapazili da je ta stranka o tome konzultirala HPS, pa ni obavijestila da je po završetku prikupljanja potpisa peticija predana nekoj nadležnoj državnoj instituciji, niti da je na bilo koji način sudjelovala u doradama konkretnih odredbi povezanih s planinarskim objektima u tom Nacrtu.
Kao što je poznato, HPS se iznoseći činjenice, zapažanja i konstruktivne prijedloge uključio 21. 9. 2023. u e-savjetovanje i uputio svoje stajalište i prijedloge HPS-a nadležnom ministarstvu, te je u skladu sa svojim Statutom i odlukama Izvršnog odbora poduzimao i poduzima sve potrebne radnje i aktivnosti za postizanje održivog rješenja za upravljanje planinarskim objektima. Nizom sastanaka, dopisa i izravnih kontakata tijekom e-savjetovanja i nakon njega, HPS aktivno je surađivao s nadležnim Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva državne imovine te s još dva druga ministarstva čija je djelatnost neizravno povezana s pitanjima planinarskih objekata. Iako postignuta rješenja i zakonski izričaji nisu idealni ni optimalni, zbog čega HPS i planinarske udruge ne mogu s time biti u potpunosti zadovoljni, potrebno je imati u vidu da se jedino na taj način bilo moguće izboriti za poboljšanja zakonskog teksta u odnosu na izvorni Nacrt prijedloga Zakona. Novim uređenjem zakonskog teksta napravljen je značajan iskorak u smjeru uvažavanja uloge planinarskih udruga”, kažu u HPS-u.
Samo planinari mogu upravljati domovima
U razgovoru za Zagrebi.hr, Berljak je prokomentirao događaje zadnjih mjeseci. “Bili smo jako iznenađeni kad smo početkom rujna vidjeli nacrt prijedlogu zakona upravljanja državnim nekretninama. U jednom članku su spominju planinarski domovi, kako ih se misli dati na upravljanje nacionalnim parkovima prirode i županijama, a mi nismo baš sigurni niti da predlagatelj zakona zna koliko ih ima i gdje su”, kaže. HPS je brzo reagirao, javio se na e-savjetovanje i dao kontraprijedlog da plan domovi koji su na državno zemljištu ostanu na upravljanju HPS-a i njegovih članica.
“Naravno da država to neće uzeti, jer je toliko složeno, logistički je nemoguće da država time upravlja, jer samo mi planinari znamo kada i kako možeš ići gore. Ne idu samo planinari po planinama, hodaju turisti, izletnici, lokalci, mi trošimo enormna sredstva za održavanje tih domova, to košta više nego njegova izgradnja! Za upravljanje bismo se borili 10 puta više nego za vlasništvo nad domovima. Planinarski domovi su se gradili u teško pristupačnim područjima, kao i planinarske staze kad se prije stotinjak godina počelo ozbiljnije kretati u planinama. Bila je sigurnosna potreba da se grade čvrsti objekti, a gradili su ih planinari. U ovom dijelu Europe postoji 2000 objekata i njima izravno i neizravno upravljaju planinarski savezi. Oni jesu u raznim oblicima vlasništva, neki su i privatni, ali osnovno je da planinari tu imaju popust i da se objekti ne mogu prenamijeniti nešto drugo. Budite sigurni da su planinari najbolji upravljači jet su očuvali te objekte i niti jedan nije izgubljen u ovih 80 godina”, napominje Berljak.
‘Neka država uzme sve, pa i skloništa na Velebitu’
“Svaki od tih objekata ima svoju funkciju i razlog zašto je baš tamo. Čak ni ovi na Sljemenu zimi nisu baš dostupni. Dat ću vam primjer Hahlića u Gorskom kotaru, tamo u zadnjih 60 godina nije bilo vikenda da gore nisu bili dežurni planinari, jer nikad ne znaš kome će trebati da se skloni od nevremena i popije topli čaj. Mi hoćemo da dom ostvari svoju osnovnu funkciju a to je sigurnost. Ako netko hoće upravljati, neka da čvrsta jamstva da će to raditi i nitko sretniji od nas, ali ta vam jamstva nitko neće dati”, kaže naš sugovornik.
Rossijevo sklonište na Velebitu
HPS ima drugačije kategorije nego što je navedeno u prijedlogu zakona: planinarski dom, planinarska kuća i sklonište. Zna se točno u godini kada su otvoreni, vikendom, sezonom. Jedni i drugi najčešće imaju svoje zimske sobe koje su stalno otvorene. Postoje i planinarska skloništa u kojima su stalno otvorena, u njima se ništa ne plaća, tamo planinara dočeka peć, ogrjev, u većini i solarne panele da si napune mobitel, imaju rasvjetu. “Naša i strana iskustva govore da, ako nemaš volonterski poriv tamo otići i u pola noći, teško da će to funkcionirati. Zanimljivo je da su skloništa sva od reda na državnoj zemlji, ali nisu komercijalno isplativa, pa se zakonodavac na njih isprva nije niti osvrnuo, iako je ovo prilika da se nešto kompletno riješi. Neka država onda uzme sve, do zadnjeg skloništa na Velebitu i Dinari. Ona su izložena najvećim troškovima, planinarska društva tamo nose i cijepaju drva, svaki crijep odmah poprave”, kaže predsjednik HPS-a.
EU respektira, a HR ignorira Planinarski savez
Berljak je trajno nezadovoljan tretmanom od strane države. “I u prijašnjim zakonima koji su povezani s planinarstvom – zakonu o turizmu, zakonu o ugostiteljstvu, nas nitko ništa nije pitao. Ja sam 2003. kao predstavnik Saveza bio pozvan u Europski parlament iako Hrvatska tada nije ni bila član EU. Pozvali su nas, najstarije saveze na svijetu – HPS je osnovan 1874. – da damo svoja iskustva kako se upravljam s planinarskom infrastrukturom. Tada se osnivala vanparlamentarna radna skupina Prijatelji planina, tamo su nas pitali što mislimo, a u Hrvatskoj nas nije pitao nitko”, dodaje Berljak.
“U povijesti smo imali raznih odnosa s raznim državama, ali ovo upravljanje domovima je ono zadnje što nam je ostalo, iako mi po zakonu i nismo upravljači – već zadnjih pet godina upravlja država, iako je trebala upravljati zadnjih 30 godina. Nikad nas nitko nije potjerao vani niti rekao da smo tu neovlašteno, mi smo osiguravali i obnavljali državnu imovinu, često i privatnim sredstvima. Država se samo odriče svog upravljanja, a nas zanima u čemu se sastojalo to upravljanje u zadnjih pet godina? A što se tiče nacionalnih parkova i parkova prirode, mi nemamo ništa protiv njih, ali moram podsjetiti da, kad su se osnivale, te su javne ustanove na pladnju dobile svu našu infrastrukturu, planinarske staze i puteve”, podsjeća predsjednik HPS-a.
Televizijski prilog o domovima s Vida Tv možete pogledati ovdje.
Foto: Saša Paparella
(objavljeno 15.11.2023.)
