Podigla se hajka na Allianzovo “povijesno ne” kupnji paketa dionica Fortenove, a koje je možda spasilo članove mirovinskih fondova. Takvu je poslovnu priliku imala i Podravka, čija čelnica Martina Dalić zna dosta o poslovanju Fortenove – zbog afere Borg je morala i otići iz Vlade
Piše: Saša Paparella
Usred hajke na mirovinske fondove, točnije na Allianz koji nije htio kupiti ruski dio Fortenove, zanemaruje se pitanje gdje su u vrijeme prodaje bili ostali hrvatski kupci, kao i zašto se čekao posljednji tren za nalaženje investitora. Galama najčešće i služi za skretanje pažnje s vlastitih pogrešaka, pa će tako i povika na Allianz brzo biti zaboravljena, kao primjerice i božićna kupnja Ine ili ‘hibridni rat’ kao odgovor kritičarima grupe Borg koji su – to sada vidimo – bili u pravu.
‘Odlična poslovna prilika’ po cijeni dvostrukoj od tržišne
Nema objašnjenja zašto se Agram Grupa namirila kroz Agrolagunu, a možda i kroz kupoprodaju Cibonina tornja, a mirovinski fondovi nisu, niti znamo što je s tužbom Adris Grupe protiv Fortenove ili što je s malim dioničarima koji su nulirani – ispada kako je jedini problem to što je Allianz rekao svoje “povijesno ne”.
A, ako je to tako povoljna kupnja, gdje su ostali kupci? Koji bi bili spremni, kako je na N1 prva javno izgovorila novinarka Večernjeg lista Valentina Wiesner, platiti duplo veću cijenu od tržišne. Jer 44 posto vlasničkog udjela u Fortenovi kupljeno je za 250 milijuna eura, a od mirovinskih fondova tražilo se da plate – 500 milijuna eura. Takav prekonoćni diskont u korist ‘šeika’ ili tko god bio stvarni kupac donedavno najveće hrvatske kompanije, ostavlja mjesto sumnji.
Zaštita budućih umirovljenika kao nacionalni interes
U međuvremenu je, zahvaljujući rastu cijene plina, najmoćnija domaća kompanija po prihodima postala Energia naturalis, koja je u vlasništvu suvlasnika Fortenove Pavla Vujnovca. S obzirom na to da se u javnu raspravu upleo hrvatski premijer Andrej Plenković, braneći nacionalni interes, bilo bi za očekivati da se pod “nacionalnim interesom” smatra zaštita imovine članova mirovinskih fondova. No upravo u njegovu je mandatu imovina Pavla Vujnovca porasla do nevjerojatnih razmjera, tolikih da ga se naziva novim Ivicom Todorićem, a što ljuti obojicu.
No, ako se već Vlada upliće, a poznato je da je kadrovski ordinirala po Podravci u kojoj je na čelno mjesto postavila ključnu figuru Borg grupe, Martinu Dalić, neobično je da se kao kupac Fortenove nije pojavila upravo – Podravka. Kao najveća domaća prehrambena kompanija najprirodniji je izbor za kupca, Fortenova joj je najsrodnija, idealna horizontalna integracija, a u nekoj budućoj podjeli – ako joj Konzum, kao vertikalna integracija ne bude odgovarao – uvijek ga može protrgovati sa suvlasnikom Pavom Vujnovcem kojeg trgovina ionako najviše zanima.
Podravka je sa svojih 600 milijuna eura tržišne kapitalizacije dovoljno velika da preuzme taj udio, no ako bi se pokazalo da to i nije tako povoljna kupnja, posljedično bi i Martini Dalić osobno pala vrijednost dionica, s obzirom na to da na njih ima opcijski ugovor. A tada bi se moglo postaviti hipotetsko pitanje – je li privatni interes Martine Dalić kočnica navodnom nacionalnom interesu? Sličan je primjer preuzimanja veće tvrtke od strane manje bila akvizicija Droge Kolinska iz 2010. od strane Atlantic Grupe. Vrijednost ukupne aktive Droge Kolinska 2009. je iznosila je 415 milijuna eura, a Atlantic Grupe 243 milijuna eura. Akvizicija je provedena prema ukupnoj vrijednosti transakcije od 382 milijuna eura, od kojih je vlasnicima isplaćeno 243,109 milijuna eura, a ostatak čini preuzeti neto dug.
Damir Grbavac, glavni ulagač novca ‘mirovinaca’ u Škegrine projekte
No, vratimo se na Podravku. U međuvremenu je u lipnju 2022. za predsjednika njenog Nadzornog odbora Podravke iz mirovine doveden Damir Grbavac, koji se kao predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva u aferi u kojoj su mirovinski fondovi izgubili milijardu na ulaganju u obveznice Nexea istakao kao najveći kupac tih obveznica: izložio je maksimalnih deset posto fonda kojeg je tada vodio. I dok se pričalo da se tijekom afere Borg Martina Dalić u kafiću na Dobrom dolu redovito sastajala s Borislavom Škegrom, Grbavac je novac od naših mirovina ulagao u razne Škegrine ideje: FGS Quaestus, Quaestus nekretnine, kao i u Škegrine private equity projekte. Nakon što je fond Quaestus nekretnine izgubio licencu Hanfe, koju je tada vodio Ante Samodol, i otišao u likvidaciju, nadzirao je taj proces. Na nekretninskim poslovima izgubio je skoro sav uloženi novac, a pitanje je možemo li Quaestus nekretnine uopće tako zvati jer su licencu izgubili zbog prekomjernih ulaganja u Nexe i Metronet obveznice, koje s nekretninama nemaju puno veze.
Ponovno Nexe, s kojim je Škegro neraskidivo povezan. Grbavac je i u Nexe obveznicu i u Quaestus nekretnine uložio maksimalnih 10 posto fonda pa bi se moglo zaključiti da je, po tom obrascu i u tom razdoblju, najbolji pokazatelj loših ulaganja bilo upravo to gdje Raiffeisen mirovinski ulaže maksimalne iznose. Kako je prošao s FGS Quaestusom ne zna se, Hanfa ne daje podatke jer navodno još proces nije gotov. Ali da je novac izgubljen, u to smo sigurni. Tko kadrovira Podravku i tko je vodio Raiffeisen mirovinski fond, možemo, dakle, samo nagađati. A ponovo je u igri novac članova mirovinskih fondova.
Ortački kapitalizam daleko je od sloma
Na predstavljanju knjige Martine Dalić Slom ortačkog kapitalizma, na kojoj je bio i cijeli državni vrh (iako je prethodno morala otići iz Vlade), Škegro je izjavio da “Dalić nije pogriješila“, te nastavio: “Ono što je bitno – nema afera, nema skupina, nema zločinačke organizacije, nema plana za otimanje čega – milijardi dugova, nitko normalan neće oteti dugove”.
A zašto bi sada mirovinski fondovi trebali preuzeti 24 milijarde kuna duga Fortenove? Ili je ortački kapitalizam ipak živ i nezdrav? Možda bi trebali zahvaliti Petrusu Papanikolaou iz Allianza jer je spriječio da se ponovno novcem mirovinaca spašavaju partikularni interesi. Zakon dozvoljava mjere protiv “Grka iz Beča“, kako Allianzova predstavnika nazivaju neki mediji, no tek moramo vidjeti da li je on spriječio dobro upravljanje ili je možda nakon 20 godina konačno unio profesionalnost u navodnu mirovinsku reformu, a koja je redovito paravan za političke interese.
Je li Hanfa zbilja spremna za neulaganje poduzeti mjere koje nije poduzela za loša ulaganja? U slučajevima kad je upravljanje mirovinskim društvom pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje Hanfa može primijeniti Članak 212. koji predviđa preporuke upravi mirovinskog društva, opomenu, otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti, posebne nadzorne mjere pa i ukidanje odobrenja za rad. Tek ćemo vidjeti kako će se razvijati ova priča, a sad je aktualna nova – porez na ekstraprofit. Pomalo djeluje kao reklama: “Nemoj misliti na Torticu…” Nemoj misliti na Fortenovu, jer je medijska bitka oko bacanja kamenja na “Grka iz Beča” krenula u smjeru kojeg Vlada nije očekivala.
objavljeno 21.22.2022.
(foto: Podravka.hr)
